Teorija

On:

Piše: Dženana Subašić 1. Uvod Demokratija kao temeljni oblik političke organizacije i vladavine, te liberalizam kao filozofski okvir zasnovan na individualnim slobodama, u savremenoj političkoj teoriji nerijetko se dovode u pitanje i posmatraju kao međusobno napete kategorije. Posebno se problematizira liberalizam, koji se ponekad tretira kao nadogradnja, a ponekad kaoČITAJ DALJE

On:

U nedjelju navečer Mostar je potreslo brutalno ubistvo tridesetdvogodišnje Aldine Jahić, žene čiji je život nasilno prekinut usred grada, pred očima slučajnih prolaznika. Aldina je ubijena hicima iz pištolja koje je ispalio njen bivši partner. Tragedija koja je potresla zemlju još je jedan bolan podsjetnik na rastući talas femicida iČITAJ DALJE

On:

Piše: Antony P. Mueller Uprkos svojoj razornoj istoriji, socijalizam i dalje posjeduje neobjašnjivu privlačnost. Ta privlačnost nema mnogo veze s racionalnim uvidom, već proizlazi iz emocija, ogorčenosti i moralne samouzdignutosti. Nedavni izbori za gradonačelnika New Yorka to su ponovo pokazali: socijalistička obećanja ostaju zavodljiva. Proglašenje jednakosti, kolektivnog blagostanja i socijalneČITAJ DALJE

On:

Piše: Alex Tabarrok (FEE) Demokratija je „politička posljedica“ liberalizma. Mnogi ljudi tvrde da je demokratija nespojiva s kapitalizmom, ali se razlikuju u mišljenju o tome da li će demokratija ubiti kapitalizam ili kapitalizam ubiti demokratiju. Peter Thiel je, na primjer, poznato rekao: „Više ne vjerujem da su sloboda i demokratijaČITAJ DALJE

On:

Dok je Drugi svjetski rat bjesnio, zapadni intelektualci su se pitali može li se civilizacija uopće oporaviti. George Orwell, najbriljantniji među pesimistima, napisao je Životinjsku farmu i počeo raditi na 1984., viziji budućnosti kao „čizme koja gazi ljudsko lice — zauvijek“. Među optimistima su bila tri bečka prognanika koja suČITAJ DALJE

On:

Lakše je reći šta on nije. Nije ono što mu je prethodilo – svjetonazor koji je kraljevima i carevima davao božansko pravo na vladavinu i koji je njihovim podanicima određivao kakav će život imati, ovisno o tome u koju su se klasu ili sloj slučajno rodili. Liberalizam nije ukorijenjen uČITAJ DALJE

On:

Piše: Lawrence W. REED (FEE) Prije trideset dvije godine ovog mjeseca – 23. marta 1992. – preminuo je austrijski ekonomista, politički filozof i nobelovac Friedrich August von Hayek, u 92. godini života. Ali ne želim se ovdje zadržavati na toj tužnoj godišnjici, već na jednoj drugoj – 50. godišnjici njegoveČITAJ DALJE

On:

Piše: Danijal HADŽOVIĆ Friedricha Augusta von Hayeka (1899.-1992.) danas veličaju ljubitelji slobode diljem svijeta. Austrijanac u dvostrukom smislu – i kao austrijski građanin i kao predstavnik austrijske ekonomske škole, spominje se u istom dahu s najistaknutijim klasičnim liberalnim ekonomistima svih vremena: odmah uz Adama Smitha, Davida Ricarda, Johna Maynarda Keynesa,ČITAJ DALJE

On:

Piše: Shawn Huckabay (Project Liberal)   Šta je libertarijanizam? Libertarijanizam, u američkom smislu pojma koji ću koristiti u ovom tekstu, nastao je sredinom 20. stoljeća u Sjedinjenim Državama. Tražio je malo više od liberalizma, ali kako se značenje izraza liberal počelo iskrivljavati u Americi, mnogi su liberalni autori umjesto togaČITAJ DALJE

On:

Ne znamo dan kada je rođen, ali Adam Smith je kršten na ovaj datum prije 300 godina. Od tada su ideje čovjeka kojeg mnogi smatraju ocem moderne ekonomije promijenile svijet i ostale relevantne kao i uvijek. Kao centralna figura škotskog prosvjetiteljstva, Smith je najpoznatiji po djelu The Wealth of Nations,ČITAJ DALJE

On:

„Ustav slobode“ je knjiga Friedricha Hayeka, prvi put objavljena 1960. Ona je odbrana klasičnog liberalizma i tvrdi da je individualna sloboda ključna za ljudski procvat. Hayek tvrdi da je slobodno tržište najbolji način organiziranja ekonomske aktivnosti, te da je vladavina prava ključna za zaštitu individualne slobode. Knjiga je podijeljena uČITAJ DALJE

On:

Liberalizam je u opasnosti. Temelji liberalnih društava, tolerisanje različitosti, poštovanje prava pojedinca i pravna država, su poljuljani jer je svijet pogođen nečim što bi se moglo nazvati demokratskom recesijom ili čak depresijom. Prema izvještaju Freedom House, politička prava i građanske slobode širom svijeta svake godine su sve manji posljednjih 16ČITAJ DALJE

On:

Piše: Milica Savić “Čovječanstvo više dobija kada svakog pušta da živi kako mu je volja, nego kada svakog prisiljava da živi prema volji drugih” Na današnji dan (20. maja) 1806. godine u Londonu, rođen je Džon Stjuart Mil, jedan od najvećih pobornika liberalnog poretka i političkih mislilaca koje je iznjedrioČITAJ DALJE