Teorija

Piše: Shawn Huckabay (Project Liberal)   Šta je libertarijanizam? Libertarijanizam, u američkom smislu pojma koji ću koristiti u ovom tekstu, nastao je sredinom 20. stoljeća u Sjedinjenim Državama. Tražio je malo više od liberalizma, ali kako se značenje izraza liberal počelo iskrivljavati u Americi, mnogi su liberalni autori umjesto togaČITAJ DALJE

Ne znamo dan kada je rođen, ali Adam Smith je kršten na ovaj datum prije 300 godina. Od tada su ideje čovjeka kojeg mnogi smatraju ocem moderne ekonomije promijenile svijet i ostale relevantne kao i uvijek. Kao centralna figura škotskog prosvjetiteljstva, Smith je najpoznatiji po djelu The Wealth of Nations,ČITAJ DALJE

„Ustav slobode“ je knjiga Friedricha Hayeka, prvi put objavljena 1960. Ona je odbrana klasičnog liberalizma i tvrdi da je individualna sloboda ključna za ljudski procvat. Hayek tvrdi da je slobodno tržište najbolji način organiziranja ekonomske aktivnosti, te da je vladavina prava ključna za zaštitu individualne slobode. Knjiga je podijeljena uČITAJ DALJE

Liberalizam je u opasnosti. Temelji liberalnih društava, tolerisanje različitosti, poštovanje prava pojedinca i pravna država, su poljuljani jer je svijet pogođen nečim što bi se moglo nazvati demokratskom recesijom ili čak depresijom. Prema izvještaju Freedom House, politička prava i građanske slobode širom svijeta svake godine su sve manji posljednjih 16ČITAJ DALJE

Piše: Milica Savić “Čovječanstvo više dobija kada svakog pušta da živi kako mu je volja, nego kada svakog prisiljava da živi prema volji drugih” Na današnji dan (20. maja) 1806. godine u Londonu, rođen je Džon Stjuart Mil, jedan od najvećih pobornika liberalnog poretka i političkih mislilaca koje je iznjedrioČITAJ DALJE

„O slobodi“  Johna Stuarta Milla s pravom se smatra jednom od najvećih odbrana slobode govora ikad napisanih. No, uprkos svim pohvalama za On Liberty, malo ko zna za njegovu koautoricu, Harriet Taylor Mill, suprugu Johna Stuarta i doživotnu intelektualnu saputnicu. Iako je 19. stoljeće bilo doba značajnih društvenih promjena iČITAJ DALJE

Paradoks tolerancije kaže da ako je društvo neograničeno tolerantno, njegova sposobnost da bude tolerantno biva na kraju oduzeta ili uništena od strane netolerantnog.  Karl Popper je to opisao kao naizgled paradoksalnu ideju da društvo mora zadržati pravo da bude netolerantno prema netoleranciji, da bi održalo tolerantno društvo. Godine 1945., filozofČITAJ DALJE

Piše: Reiner Hank (Neue Burcher Zeitung)   Sigurno je neko kriv za to što ovaj svijet još uvijek nije raj. “Neoliberalizam” služi kao žrtveno janje za gnjev “kiričara sistema” svih opredjeljenja. Pritom je neoliberalizam nakon 1929. bio nadahnut  idejama za kroćenje kapitalizma. Postoji šala iz mog katoličkog djetinjstva koja ideČITAJ DALJE

Nacionalizam je negativna kategorija duha, jer nacionalizam živi na poricanju i od poricanja.” Ovako o najraširenijoj balkanskoj bolesti – bolesti koja je krvlju i suzama natopila brdovitu zemlju seljaka – piše Danilo Kiš, jedan od najvećih i najcjenjenijih slavenskih pisaca. U ogledu “O nacionalizmu”, kojeg vrijedi svako malo pročitati, KišČITAJ DALJE

Autor: Christoph A. Schaltegger (Neue Burcher Zeitung)   To je – ili se tako čini – paradoks. Država socijalne zaštite ispunjava sve više zahtjeva sve više i više građana – a istodobno raste opće nezadovoljstvo. Kako to? Utjecaj moderne države blagostanja I njene uspješnosti u “starim” industrijskim zemljama na našČITAJ DALJE

Piše: Phil Badger (Philosophy Now) Phil Badger vodi nas kroz raznolikost liberalizma, historijskog i filozofskog. Velike ideje političke filozofije često je teško razjasniti u našim mislima, a nema boljeg primjera za to nego kada pokušavamo utvrditi značenje ‘liberalizma’. Klizavost ovog koncepta povezana je s njegovom historijom i složenom ulogom uČITAJ DALJE

Ove sedmice naš je junak James Madison. Madison je bio otac utemeljitelj i četvrti predsjednik Sjedinjenih Država. Sastavio je prve nacrte, a time i osnovne okvire za američki Ustav i Prijedlog zakona o pravima. Madison je često nazivan “ocem Ustava”, a većinu svog života proveo je osiguravajući da je američkiČITAJ DALJE

John Stuart Mill engleski je filozof iz 19. stoljeća, parlamentarni zastupnik i politički ekonomist. Kroz svoj život Mill se zalagao za veću slobodu izražavanja i ukidanje ropstva. Kao zastupnik u britanskom parlamentu, Mill je predstavio u House of Commonsu prvu masovnu peticiju u korist ženskog biračkog prava. Peticija je potaknulaČITAJ DALJE

On je vjerovatno najneobičniji član liberalnog panteona. Liberalizam je obično bio najsnažniji među angloameričkim srednjim slojevima. Suprotno tome, Alexis de Tocqueville bio je ponosni član francuske aristokracije. Liberalizam ima tendenciju mariniranja u optimizmu do te mjere da ponekad prelazi u naivnost. Tocqueville je vjerovao da se liberalni optimizam mora služitiČITAJ DALJE