Ekonomija (Page 13)

Piše: Matthew Iglesias (Vox.com) George Washington je pokrenuo strategiju toliko radikalnu da je Sjedinjene Američke Države učinila najsnažnijom i najbogatijom državom na svijetu – imigraciju. Prihvatio je viziju otvorene Amerike koja bi danas djelovala kao idealizam ili altruizam. „Amerika je otvorena da prihvati ne samo imućne i poštovane strance većČITAJ DALJE

Prije nekoliko dana Trumpova administracija iznijeli je prijedlog zakona kojim bi se stopa poreza na dobit u SAD-u smanjila na maksimalnih 15%, za razliku od sadašnje koja iznosi do čak 35% na federalnom nivou. Donosimo vam odlomak iz Trumpove knjige  “Grat again”, u kojem je američki predsjednik iznio plan svojeČITAJ DALJE

Henry Hazlitt (1894-1993) je bio najplodniji popularizator modernog doba. U svojem je životu, kojem je do stote obljetnice nedostajalo samo godinu dana, napisao više od deset tisuća članaka, eseja i ocjena u znamenitim publikacijama poput Wall Street Journal, New York Times i Newseek. Preko sredstava masovnog obavještavanja uspjelo mu jeČITAJ DALJE

Student medicine mi je rekao da koristim njegovo ime. Rekao je da ga nije briga. Rekao mi je „Maduro je magarac.“ „Kreten“. Mislio je na Nikolasa Madura, predsjednika Venecuele. Prolazili smo kroz krila velike  državne bolnice u Valensiji, gradu od oko milion stanovnika, stotinu milja zapadno od Karakasa. Hodnici suČITAJ DALJE

Ludwiga von Misesa njegovo je istraživanje prirode i djelovanja socijalističkih i intervencionističkih sistema dovelo do zaključka da ne postoji prihvatljiva druga mogućnost koja bi mogla nadomjestiti ekonomiju slobodnog tržišta. Socijalističko centralističko planiranje značilo je kraj cjelokupne ekonomske racionalnosti time što je ukinulo privatno vlasništvo, tržišnu konkurenciju i cijene. Intervencionizam je,ČITAJ DALJE

Kada čujem biznismene kako rječito govore o “društvenoj odgovornosti” biznisa u sistemu slobodnog preduzetništva, sjetim se divne anegdote o Francuzu koji je u svojoj 70. godini života otkrio da je tokom cijelog svog života govorio prozu. Biznismeni vjeruju da oni brane slobodno preduzetništvo kada tvrde da biznis ne brine “samo”ČITAJ DALJE

U ovom eseju južnoafrički ekonomist Temba A. Nolutshugu, potaknut događajima iz nedavne prošlosti njegove zemlje, prikazuje razliku između vladavine većine (koja je bila ostvarena nakon više desetljeća borbe protiv monopolizacije moći manjine) i slobode, te pokazuje oslobađajući potencijal ekonomskih sloboda. Temba A. Nolushungu direktor je Fondacije za slobodno tržište (FreeČITAJ DALJE

Kako zaraditi 50.000 KM za samo mjesec dana? Prvo što trebate uraditi jeste nasmijati se. Jako. I to ne zato što je pitanje glupo – nego zato što teoretski, ne postoji pravi odgovor na to pitanje. Ovim riječima Daniel DiPiazza počinje svoju priču koju je objavio na BusinessInsider.com portalu, gdjeČITAJ DALJE

Promjena u shvatanju tržišta i inovacije dovela je do industrijske revolucije koja je omogućila stvaranje savremenog svijeta. Takav razvoj događaja bio je suprotan starom konvencionalnom načinu razmišljanja u kojem nije bilo mjesta za trgovinu, inovaciju i liberalnu misao. Materijalistička misao objašnjava da je industrijska revolucija proizašla iz materijalnih razloga, odČITAJ DALJE

Piše: Robert Kiyosaki Imao sam dva oca, bogatog i siromašnog. Jedan je bio izuzetno obrazovan i inteligentan; bio je doktor nauka, a četvorogodišnje redovne studije okončao je za svega dvije godine. Potom je otišao na univerzitet Stenford, u Čikagu, i univerzitet Nordvestern, na postdiplomske studije za koje je dobio punuČITAJ DALJE

Ekonomija je dobra Sebe opisuje kao “postmodernu, slobodnotržišnu, kvantitativnu, retoričnu, anglikansku, transseksualnu, srednjezapadnu, evropsku ekonomisticu – i zato nemam prijatelja!”. Deirdre McCloskey je jedna od najutjecajnijih intelektualki na svijetu. Na univerzitetu Illinoisa u Chicagu i na univerzitetu u Göteborgu u Švedskoj predaje ekonomiju, povijest, englesku književnost i komunikologiju. Univerzitetska profesuraČITAJ DALJE

»Rast vaše nacionalne privrede, industrije i životnog standarda u poslijeratnim je godinama doista fenomen. Nacija, nedavno doslovno u ruševinama, suočavajući se s visokom nezaposlenošću i visokom inflacijom, snažno je povećala svoju proizvodnju i svoj kapital, stabilizirala troškove i valutu i stvorila nova radna mjesta i nove industrije sa stupnjem rastaČITAJ DALJE