ZA I PROTIV PRIVATIZACIJE BH TELECOMA: Kako će završiti stranačka „zlatna koka“ čiji se profit godinama topi

ZA I PROTIV PRIVATIZACIJE BH TELECOMA: Kako će završiti stranačka „zlatna koka“ čiji se profit godinama topi

Piše: Danijal HADŽOVIĆ

 

Od tri najveća telekom operatera u BiH, danas je jedino BH Telecom još uvijek u predominantno državnom vlasništvu. Godine 2006. Vlada RS prodala je 65% dionica tadašnjeg Telekoma Srpske za 646 miliona eura, čime je ova firma prešla u većinsko vlasništvo srbijanskog telekom operatera. Ostalih 35% otpada na različite privatne, državne fondove, male dioničare, itd…

Kada je riječ o najmanjem od tri telekom operatera, HT Eronetu, ovdje je Vlada Federacije BiH vlasnik 50,10% dionica, 39,10% otpada na T-HT (većinski u vlasništvu Deutsche Telecoma), dok ostalih desetak posto drže Hrvatska pošta i mali dioničari.

Kada je, pak, riječ o BH Telecomu, čak 90% vlasništva je u rukama Vlade Federacije BiH, dok ostalih 10% otpada na privatizacijske investicione fondove i male dioničare.

STRMOGLAVI PAD PROFITA

Privatizacija BH Telecoma je godinama aktuelna tema i godinama su vlasti u Federaciji BiH odbijale krenuti putem privatizacije. Argument koji se za to koristio uglavnom je bio da je ova firma zlatna koka, tj. uspješna kompanija koja donosi stabilan i kontinuiran profit Federaciji BiH i čija bi prodaja nanijela ekonomsku štetu građanima ovog entiteta. Ipak, trendovi poslovanja BH Telecoma bacaju nešto drugačije svjetlo na ove tvrdnje.

Dobit BH Telekoma 2018. godine iznosio je 57,2 miliona KM, što je slabiji rezultat nego u istom razdoblju 2017. kada je neto dobit iznosila 60,7 miliona KM. S ovim je BH Telecom prestao biti najprofitabilniji telekom operater u BiH, jer je M:Tel 2018. godinu završio s profitom od 61 milion KM.

Prema podacima iz finansijskih izvještaja, dostupnih na zvaničnoj web stranici BH Telecoma, ovo preduzeće je u 2010. godini (doba još uvijek tekuće svjetske ekonomske krize) ostvarilo neto dobit od 154,11 miliona KM, 2011. godine 150,22 miliona KM, 2012. godine 147,48 miliona KM, 2013. godine 133,15 miliona KM, 2014. godine 78,59 miliona KM, te 2015. godine 80,17 miliona KM, da bi taj broj u 2018. kako je već spomenuto, spao na 60,7 miliona KM, što će reći da je za manje od 10 godina profit ove kompanije pao za više od dva i po puta!

Postavlja se pitanje zašto dolazi do kontinuiranog pada profita BH Telecoma, pa samim tim i vrijednosti ove kompanije? Direktor Mirsad Zaimović tvrdi da “BH Telecom nije izgubio prihod od konkurencije, već se radi o padu tržišta, uglavnom zbog korištenja OTT (Over The Topaplikacija, odnosno besplatnih aplikacija”.

Ipak, podaci za 2018. jasno govori da BH Telecom jeste „izgubio“ od konkurencije, tj. prestao biti najprofitabilnija kompanija u zemlji, iako M:tel ima 2.131 zaposlenog radnika u odnosu na 3.288 zaposlena BH Telecoma. Podaci koje su javnosti prezentovale Poslovne novine, o omjeru prosječne plate i prihoda po radniku ukazuju na lošu efikasnost u poslovanju javnih operatera. Tako je u 2017. godini u BH Telecomu na prihode po jednom radniku na platu otpadalo 24,3%, u HT Eronetu 24,5%, dok je taj postotak u operaterima koji nisu u javnom vlasništvu BiH – 16,7% u M:Telu, odnosno samo 10% u Telemach.

Iako BH Telecom još uvijek posluje profitabilno, njegov profit se iz godine u godinu topi, ostvareni rezultati postaju slabiji u odnosu na konkurenciju, poslovna efikasnost je loša, a upitan je i kvalitet usluga i praćenje tehonoških trendova. Da li je rješenje u privatizaciji?

ŠTA DUE DILIGENCE KAŽE ZA BH TELECOM

Prema podacima Centra za politike i upravljanje prilikom izvršenja “finanijske i operativne vrijednosti”, odnosno due diligence za BH Telecoma i HT Eroneta koji je naručila Vlada FBiH, u izvještaju koji je dostavljen u januaru 2018. za BH Telecom naglašeno je da postoji pet potencijalnih rješenja: 1) nastavak postojećeg poslovanja, 2) provođenje programa troškovne efikasnosti bez smanjenja zaposlenika, 3) restruktuiranje, 4) privatizacija, 5) restruktuiranje i privatizacija. Ključni zaključci su da u BH Telecomu postoji potreba za rastom prihoda i operativne marže, bolje iskorištenje imovine, te optimiziranje ulaganja u tehnologiju, a sve u cilju povećanja konkurentnosti poslovanja. U finansijskom dijelu izvještaja naglašen je pad profitablinosit i marže, kao i pokazatelja poslovanja vezanih za operativnu produktivnost.

Kao što možemo vidjeti u due diligence za BiH, privatizacija se navodi kao jedno od mogućih rješenja za BH Telecom. I Direkcija za ekonomsko planiranje u svom izvještaju Perspektive za razvoj 2020. – 2022. otvoreno je navela da se može očekivati privatizacija telekomunikacionih kompanija u državnom vlasništvu, i to BH Telecoma d.d. Sarajevo i HT Telekoma d.d. Mostar.

Ipak, šta o svemu kažu oni koji su najpozvaniji da o ovom pitanju odluče, tj. Vlada Federacije te rukovodstvo BH Telecoma? Kada su u pitanju potonji, oni jasno daju do znanja da su protiv. Bivši direktor BH Telecoma Mirsad Zaimović u intervjuu za Dnevni avaz iz maja ove godine istakao je da ne postoje nikakve otvorene incijative i najave privatizacije ove kompanije, te da je cilj aktuelne uprave ne privatizacija, nego restruktuiranje i dalje širenje. Protiv privatizacije početkom prošle godine javno je istupio i sindikat BH Telecoma, tražeći umjesto toga od Vlade FBiH potpisivanje granskog kolektivnog ugovora kao mehanizma zaštite od toga i očuvanja radnih mjesta.

Foto: Novlić i Vlada FBiH navodno bili spremni za privatizaciju 2017. godine

Kada je riječ o Vladi FBiH, iako je još u 2015. premijer Fadil Novalić najavio da planira privatizovati manjinski paket dionica u BH Telecomu tako što bi Vlada FBiH zadržala udio od 51%, do ovakvog rješenja nije došlo. Početkom 2018. godine Novalić je pak izjavio da  nije predviđena privatizacija BH Telecoma u toku ove godine”.

Bilo kakvi koraci prema privatizaciji BH Telecoma nisu učinjeni ni u tekućoj godini. Iako se potpuna ili djelomična privatizacija preporučuje od strane MMF-a i domaćih ekonomskih agencija, jasno je da se Vlada FBiH, čak i u slučaju postojanja želje za privatizacijom, suočava s velikim pritiscima – s jedne strane protiv privatizacije BH Telecoma jasno stoje sindikat i uprava, a s druge upitno je postojanje političke većine u vladajućoj koaliciji za ovakvo rješenje, što posebno dolazi do izražaja u trenutku aktuelne krize vlasti.

Prema riječima njemačkog političkog analitičara i višeg saradnika Centra za politiku demokratizacije Bode Webera, najozbiljniji pokušaj privatizacije BH Telecoma postojao je tokom 2017., kada je Fadil Novalić u saradnji s MMF-om i IBRD-om po cijenu žrtvovanja političke karijere bio spreman krenuti u taj poduhvat. Ipak, Weber tvrdi da je ovaj plan na kraju direktno osujetila EU i to zbog protivljenja Dragana Čovića:

„Protivio se koalicijski partner iz HDZ-a, jer su se bojali da će, ako dođe to privatizacije BH Telecoma, rasti pritisak da se i njihov HT Mostar mora privatizovati. Pa je EU Delegacija u Sarajevu intervenisala i spriječila privatizacijski poduhvat. Htjeli su spriječiti koalicijsku krizu, a zbog kraha tadašnjeg ponovnog pokušaja da se gura Zakon o akcizama kroz Parlament BiH“, ističe Weber.

Weber: Privatizaciji BH Telecoma se protivio koalicijski partner iz HDZ-a, jer su se bojali da će rasti pritisak da se i njihov HT Mostar mora privatizovati

Iz svega je jasno da je pitanje privatizacije BH Telecoma daleko više političko i društveno nego čisto ekonomsko pitanje. Iako međunarodne institucije, poput MMF i EBRD, većina ekonomista, ali pojedini ministri i savjetnici u Vladi FBiH preferiraju privatizaciju, politička cijena koju za nju treba platiti je velika. Najveća stranka SDA godinama je odbijala krenuti putem privatizacije u bilo kom obliku, s obzirom da je zahvaljujući svojoj dominantnoj poziciji u FBiH imala efektivnu kontrolu nad ovom kompanijom.

Tu je naročito prisutan problem preko 3.000 radnika koji čine i respektabilno glasačko tijelo, a koji se oštro protive privatizaciji, svjesni da bi ona izvjesno značila i smanjenje broja radnih mjesta te postojećih privilegija koje uživaju zahvaljujući nepostojanju većinskog privatnog vlasnikaSDP se iz ideoloških razloga od početka protivi privatizaciji, zastupujući ideju da bi postojeće državne kompanije trajno trebale ostate u državnom vlasništvu. HDZ, s druge strane, također nevoljko gleda na ideju o privatizaciji BH Telecoma, smatrajući da bi ona mogla otvoriti pandorinu kutiju privatizacije i onih državnih kompanija koje ova stranka kontroliše preko federalne vlade, poput HT Eroneta. Imajući sve u vidu, jasno je zašto se premijer Fadil Novalić po ovom pitanju uglavnom drži rezervisano.

ZA I PROTIV PRIVATIZACIJE

Najčešći argument zlatne koke koja kontinuirano donosi enorman i stabilan profit budžetu FBiH, a koji se nekoć koristio protiv privatizacije BH Telecoma, ako je prije deset i više godina i mogao imati određene logike i utemeljenja, to već odavno nije slučaj. Sa dobiti koja se spustila ispod 60 miliona, profit ove kompanije krajnje je simboličan u odnosu na ukupni budžet Federacije BiH.

S druge strane, u slučaju da BH Telecom postane vlasništvo nekog od vodećih svjetskih ili evropskih operatera, ono što bi se sa stanovišta interesa potrošača izvjesno moglo očekivati jeste značajno proširenje i poboljšanje kvaliteta usluge, uz uvođenja mnogih savremenih tehnologija. Kada je riječ o unutrašnjoj organizaciji kompanije, vjerovatno bi došlo do značajnog restruktuiranja koje bi vrlo izvjesno podrazumijevalo i smanjivanje, prema realnim pokazateljima, trenutno prekomjernog broja radnika u ovoj firmi.

Što se tiče same Vlade FBiH, za razliku od simboličnog profita koji BH Telecom danas ostvaruje, ova kompanija se i dalje može privatizovati za nekoliko stotina miliona KM. Time bi FBiH došla do značajnog kapitala koji bi pametnim ulaganjem u infrastrukturne projekte i razvoj kompanija generisao značajan rast privrede u ovom entitetu.

Foto: Vlada FBiH dobila bi ogroman finansijski kolač u ruke privatizacijom BH Telecoma

Ovakav potez FBiH može donijeti i značajan politički benefit. Prosječne plate i penzije u Federaciji BiH veće su nego u RS, prosječni građanin RS u prosjeku je dva puta zaduženiji od građanina FBiH, a zahvaljujući rastu ekonomije narasli su i budžetski prihodi, tako da FBiH posljednje dvije godine ima budžetski suficit, za razliku od RS-a koji je u deficitu. No, osim što je u deficitu, ekonomsku situaciju u Republici Srpskoj dodatno otežava činjenica što je ona sve iole vrijednije firme već rasprodala, tako da joj postaje sve teže dolaziti do novih sredstava neophodnih za održavanje postojećeg nivoa rashoda.

FBiH, osim što se ne suočava s tim problemom, ima dodatnu priliku da sticanjem kapitala od prodaje BH Telecoma i njegovim ulaganjem napravi značajan iskorak u ekonomskom razvoju u odnosu na manji entitet, što bi bio dodatni adut protiv Dodikove destabilizatorske politike i separatističke retorike.

Mnogobrojni su argumenti zašto bi prodaja BH Telecoma u ovom trenutku bilo adekvatno rješenje koje ima svoje ne samo ekonomsko, nego i političko opravdanje. S druge strane, argumenti protiv djelomične ili većinske privatizacije, ako su nekoć i imali smisla, u međuvremenu su prilično iscrpljeni.

Ipak, kod donošenja ovakvih odluka, u BiH tradicionalno klanovski i stranački interesi odnose prevagu nad ekonomskom i političkom logikom, te se može očekivati da će se i dalje odgađati rješavanje pitanje BH Telecoma. Za to vrijeme profit ove kompanije nastavlja da se topi, ali ne i broj radnika, dok građani sve otvorenije ističu nezadovoljstvo uslugama koje dobijaju.

————————————————————————————————-

Tekst je podržan kroz ACTION SEE projekat koji provodi Metamorphosis fondacija za internet i društvo, u partnerstvu sa Westminster fondacijom za demokratiju iz Velike Britanije, CRTA – Centrom za istraživanje, transparentnost i odgovornost iz Srbije, Udruženjem građana Zašto ne? iz Bosne i Hercegovine, Centrom za demokratsku tranziciju iz Crne Gore, Open Data Kosovo sa Kosova i Levizja Mjaft! iz Albanije, uz finansijsku podršku Evropske unije.

Stavovi sadržani u ovom tekstu su isključiva odgovornost Liberalnog foruma BiH i InfoRadara i ne odražavaju stavove Evropske unije.

O autoru
Danijal Hadžović Publicist, novinar, politolog i osnivač Liberalnog foruma. Zagovara i promoviše izgradnju Bosne i Hercegovine na vrijednostima "života, slobode i težnje za srećom".

Komentariši

Vaša email adresa neće biti objavljivana. Neophodna polja su označena sa *