Katar: Katastrofa za ljudska prava

Piše: Anne Brasseur (www.freiheit.org)

 

Čuju li se zabrinutosti za ljudska prava u Kataru u vezi sa Svjetskim prvenstvom 2022. sada samo jednom? Uostalom, ranjive skupine, prije svega muški radnici migranti na gradilištima, dobili su široku pažnju tek nakon što je Katar izabran za zemlju domaćina. Ali rad na ljudskim pravima zahtijeva izdržljivost. Za to je moguć samo jedan pristup.

U Globalnom izvještaju o rodnom jazu 2022., Katar je rangiran na 137. mjesto od 146 zemalja svijeta. Jasna referenca na diskriminaciju žena u emiratu, koja je još uvijek tako raširena, uprkos međunarodnom pritisku na Katar. Novinari i nezavisni mediji, kao i manjine, suočavaju se s nasiljem i progonom zbog izražavanja kritičkih mišljenja prema vladi.

No, odbrana ljudskih prava bit će vjerodostojna samo ako se univerzalnost ljudskih prava stavi u prvi plan. Do sada, međutim, nije postojao univerzalni pristup u borbi međunarodnih aktera s obzirom na Katar.

 

Zabrinjavajuća situacija žena i LGBTQI osoba

Žene i LGBT osobe najranjivije su grupe u Kataru. Čini se gotovo paradoksalnim da je fokus međunarodne medijske pompe gotovo isključivo na stranim (muškim) radnicima u Kataru. Zaboravljene su radnice migrantice koje rade skrivene u kućanstvima i često su izložene diskriminaciji te fizičkoj i psihičkoj torturi od strane svojih poslodavaca. Također je lako zaboraviti cjelokupnu žensku populaciju u Kataru, kojoj ljudska prava nikada nisu u potpunosti poštovana niti osigurana.

Sa stajališta ljudskih prava, društveno okruženje je brutalno prema ženama. Porodični zakoni temelje se na sistemskoj diskriminaciji žena. Nije iznenađujuće da je radna grupa UN-a za proizvoljna pritvaranja nakon svog posjeta Kataru 2018. utvrdila da su većina ljudi u katarskim zatvorima žene – zbog zločina preljuba.

Zakoni i praksa također diskriminiraju posebno LGBTQI zajednicu. Zakoni kažnjavaju sporazumni odnos između dva muškarca. Problem je još složeniji u tome što homoseksualci nemaju glasa u javnom diskursu. Pride pokreti i organizacije aktivista ne postoje. Kao rezultat toga, malo je podataka o situaciji tako ranjive grupe u Emiratu Katar. Hoće li vlasti garantovati sigurnost LGBTQI osoba tokom Igara pitanje je koje bi međunarodni novinari na terenu trebali postaviti.

Na nacionalnom nivou samo pristup odozdo prema gore i jasne promjene porodičnog prava i preventivnih mjera u praksi mogu poboljšati situaciju za obje skupine – LGBTQI i žene. Katar je 2018. poduzeo prvi korak prema poboljšanju ratificiranjem Pakta o građanskim i političkim pravima (Građanski pakt UN-a). Emirat će se ubuduće morati mjeriti prema provedbi svojih obaveza prema međunarodnom pravu.

 

Sloboda štampa i govora

Već sada je zabrinjavajuće hoće li sigurnost i integritet nezavisnih novinara biti zagarantovani tokom Svjetskog fudbalskog prvenstva 2022. godine. Nekoliko nezavisnih medija već je prestalo s radom u zemlji zbog prakse cenzure. Al-Arab i Doha New dva su od mnogih primjera suzbijanja nezavisnih medija.

Katar ima međunarodnu odgovornost ne samo za poštivanje slobode izražavanja i slobode medija, već i za osiguranje sigurnosnih mjera za novinare i medijske djelatnike koji su u opasnosti. To je jasno sadržano u članku 19. Građanskog pakta UN-a kao obaveza.

 

Zaštita ljudskih prava kao rješenje

U raspravi o stanju ljudskih prava u Kataru, premalo je pažnje posvećeno od strane koje u tome učestvuju. Ali posebno bi preventivno upravljanje rizikom moglo donijeti stvarno poboljšanje. O kršenjima ljudskih prava dosta se govorilo proteklih dana. Sada je vrijeme za učinkovitu akciju. Kao sljedeći korak, ključno je sazvati istodobne posjete stručnjaka UN-a za ljudska prava Kataru kako bi pratili situaciju i dali potrebne preporuke zemlji.

Međunarodni sistem kompenzacije bio bi još jedan pozitivan korak prema ispravljanju štete žrtvama koje su pretrpjele ogromnu štetu tokom priprema za Svjetsko prvenstvo.

Imperativ je da se perspektiva ljudskih prava u Kataru ne zaboravi nakon Svjetskog prvenstva i da se pritisak nastavi. Tako bi ovo Svjetsko prvenstvo, unatoč svim više nego opravdanim kritikama, ipak imalo trajan učinak. Nadam se da ovo neće ostati samo želja.

 

Anne Brasseur bivša je ministrica obrazovanja, strukovnog osposobljavanja i sporta Velikog Vojvodstva Luksemburga i predsjedala je Parlamentarnom skupštinom Vijeća Europe od 2014. do 2016. godine. Od 16. rujna 2022. članica je uprave Fondacije za slobodu Friedrich Naumann.

O autoru
Redakcija Podržite rad Liberalnog foruma. Pozivom na broj 090 291 099 donirate 2 KM za rad našeg Udruženja. Liberalni forum je nevladino, nestranačko i neprofitno udruženje građana koje za cilj ima razvoj, širenje i primjenu ideja i programa zasnovanih na načelima liberalizma. Vjerujemo u društvo individualne slobode, vladavine prava, slobodne tržišne ekonomije, malih poreza i ograničene i efikasne državne administracije.

Komentariši

Vaša email adresa neće biti objavljivana. Neophodna polja su označena sa *