Autor: Mark Henry
Irska je studija slučaja u progresu. Ujedinjene nacije rangiraju zemlju na drugo mjesto u svijetu po ljudskom razvoju – na nivou sa Švicarskom, a iza samo Norveške.
Prihodi u Irskoj sada su među najvišima na svijetu, a prihodi radnika nastavljaju rasti u realnom smislu. Zemlja ima jednu od najobrazovanijih populacija, jer polovina svih radno sposobnih odraslih ima završeno visoko obrazovanje. Irci sebe rangiraju kao najzdravije ljude u Evropi, koji žive samo dvije godine manje od najdugovječnijih na svijetu: Japanaca.
Nije iznenađujuće da je visok nivo blagostanja očigledan u populaciji: 97% se slaže ili se potpuno slaže da su generalno zadovoljni svojim životima. Irska je obilježila i 100. godišnjicu kao nezavisna država 2022. godine, a njen narod ima čemu da se raduje – i mnogo čemu da nauči svijet.
Stotine istraživačkih studija počele su da otkrivaju faktore koji doprinose blagostanju na nivou populacije. Ovi faktori uključuju zadovoljavanje osnovnih ljudskih potreba, kao što su ekonomski razvoj i zdravstvena zaštita, ali i socijalne i kognitivne faktore kao što su viši nivoi obrazovanja, slobodno vrijeme i međuljudsko povjerenje.
Psiholog Abraham Maslow najpoznatiji je po identifikovanju hijerarhije ljudskih potreba. U vlastitoj novoj knjizi, “In Fact: An Optimist’s Guide to Ireland at 100”, iznosim ove novonastale nalaze istraživanja i spajam ih s Maslowovim modelom kako bih proizveo hijerarhiju nacionalnih potreba. Rezultat je nacrt nacionalnog blagostanja.
Na dnu hijerarhije su fiziološke potrebe – one najosnovnije potrebne za ljudski opstanak. Ekonomski razvoj obezbjeđuje finansijska sredstva građanima da se brinu o sebi i da država uskoči kako bi obezbijedila adekvatnu sigurnost prihoda ako to ne mogu učiniti. Dobar zdravstveni sistem i zdravo prirodno okruženje pomažu nam da živimo zdravije i dugotrajnije.
Sljedeće su sigurnosne potrebe, koje u nacionalnom kontekstu, osiguravaju čvrstu vladavinu zakona, odsustvo korupcije, kvalitetno upravljanje i političku stabilnost. Potreba za ljubavlju i pripadanjem zadovoljava se kroz visoko međuljudsko povjerenje i jake veze u zajednici. Ovdje uključujem urbani život jer, iako zadovoljava nekoliko različitih potreba, smanjuje izolaciju i olakšava ljudima da pronađu društvo.Potrebe za poštovanjem obuhvataju želju da se bude prepoznat od strane drugih i da se osjećate poštovanim. Lične i političke slobode omogućavaju pojedincima da se izraze. Visok nivo demokratije osigurava da oni mogu uticati na vođenje zemlje. Vjerujem da se globalizacija ovdje uklapa. Slobodna trgovina donosi finansijske koristi koje pomažu ljudima da zadovolje svoje fiziološke potrebe, a otvoreno, međunarodno angažirano društvo omogućava svojim građanima da doprinesu i budu priznati na svjetskoj sceni.
Maslowov kasniji rad dodao je kognitivne i estetske potrebe njegovoj hijerarhiji – potrebu za znanjem, razumijevanjem i ljepotom. Više obrazovanje donosi ličnu korist, ali i visokoobrazovano stanovništvo doprinosi nacionalnom blagostanju omogućavajući zemlji da bolje iskoristi benefite od globalizacije. Takođe može pomoći u širenju slobode insistiranjem na toleranciji i višim standardima upravljanja. Ovdje uključujem i aktivnosti u slobodno vrijeme, jer one često uključuju ljude koji koriste svoje talente za dobrobit svojih zajednica, na primjer, stvaranje umjetnosti ili muzike, treniranje sporta ili jednostavno posjećivanje kulturnih događaja i restorana.
Na vrhu gomile, Maslow je identificirao potrebu za samoaktualizacijom i transcendencijom, odnosno za ostvarenjem svog punog potencijala i potrebu da se posegne izvan sebe kako bi se pomoglo drugima. Društvo koje cvijeta, visoki nivoi velikodušnosti i široko rasprostranjen osjećaj višeg smisla dokaz su toga.
Rezultirajući nacrt nacionalnog blagostanja može pomoći kreatorima politike da poboljšaju živote svojih građana. Objašnjava kako je politika vođena u Irskoj doprinijela poboljšanju broja stanovnika i zašto se ova zemlja podigla na rang listi UN-a brže od bilo koje druge razvijene zemlje u posljednjih nekoliko decenija.
Realni prihodi u Irskoj su značajno porasli, siromaštvo je opalo, zdravstvena potrošnja je porasla, a zagađenje se smanjilo. Kriminal je na niskom nivou i opada, a korupcija je veoma niska po međunarodnim standardima.
Zemlja zadržava visok nivo povjerenja u zajednici i međuljudskih odnosa. Postalo je jedno od najdemokratskijih i najglobaliziranijih mjesta na svijetu, a lične slobode koje pruža svojim građanima naglo su se povećale posljednjih godina. Irci su izuzetno obrazovani i velikodušni – i kao pojedinci i u pogledu razvojne pomoći.
Dokazi koje iznosim u knjizi “U stvari”, su ti da irsko društvo cvjeta. Naravno, postoje mnogi izazovi sa kojima se zemlja danas suočava, ali nijedna prethodna generacija nije bila u boljoj poziciji da doprinese poboljšanju svojih zajednica, svoje zemlje i svijeta.
