Ne znamo dan kada je rođen, ali Adam Smith je kršten na ovaj datum prije 300 godina. Od tada su ideje čovjeka kojeg mnogi smatraju ocem moderne ekonomije promijenile svijet i ostale relevantne kao i uvijek.
Kao centralna figura škotskog prosvjetiteljstva, Smith je najpoznatiji po djelu The Wealth of Nations, u kojem je doveo u pitanje prevladavajući svjetski ekonomski sistem. Smith se protivio privilegijama nametnutim zakonom, uključujući trgovinski protekcionizam. Nadalje je nazvao merkantilizam – doktrinu koja je tvrdila da zemlje moraju više izvoziti nego uvoziti da bi akumulirale bogatstvo – “apsurdnim”.
Pažljiv promatrač stvarnosti, Smith je objasnio da: “Ono što je razboritost u ponašanju svake privatne porodice, rijetko može biti ludost u ponašanju velikog kraljevstva. Ako nas strana zemlja može snabdjeti robom jeftinijom nego što je mi sami možemo proizvesti, bolje je otkupiti je od njih nekim dijelom proizvoda naše vlastite industrije, korištenim na način na koji mi imamo neku prednost.” Na primjer, Smith je tvrdio da se dobro vino može proizvesti u Škotskoj, ali je izračunao da bi njegova cijena bila 30 puta veća od dobrih vina koja se mogu uvesti iz drugih zemalja.
Smith nije gledao samo na protekcionizam, već i na svaki pokušaj vlasti da usmjere ekonomiju. Pravo porijeklo bogatstva objašnjeno je kontraintuitivnim konceptom koji se temelji na drugom Smithovom opažanju: Težnja za vlastitim interesom na tržištu, a ne puka dobronamjernost ili plan nametnut od strane vladara, u konačnici proizvodi prosperitet i poboljšava dobrobit drugih.
Ali Smith, profesor moralne filozofije, shvatio je da su ljudi složeni, a ne samo materijalistički.
“Koliko god se čovjek mogao smatrati sebičnim, očito postoje neki principi u njegovoj prirodi, koji ga zanimaju za sreću drugih i čine mu njihovu sreću neophodnom, iako iz nje ne izvlači ništa osim zadovoljstva da je vidi.”
Tako je napisao u svojoj prvoj knjizi, Teorija moralnih osjećaja. Prema Smithu, empatija proizlazi iz interakcije u društvu, što također tjera ljude da žele biti voljeni i da to zaslužuju. Iskustvo, a ne intelektualno razmišljanje, rađa moralne osjećaje i stavove kao što je dobronamjernost.
Kako možemo pomiriti vlastiti interes sa simpatijom za druge? Za Smitha nema proturječja. Na slobodnom tržištu se može djelovati samo imajući na umu interese drugih budući da su razmjene dobrovoljne.
Kao što nam Smith govori u svojim “Lectures on Jurisprudence”, takva se razmjena temelji na “prirodnoj sklonosti koju svatko mora uvjeravati”. On dodaje: “Ponuda šilinga, za koju se nama čini da ima tako jasno i jednostavno značenje, zapravo je nuđenje argumenta da se neko uvjeri da učiniti nešto što je u njegovom interesu.”
Smith je vjerovao da je pravda stup koji je bitan za funkcioniranje društva. Tamo gdje postoji pravda, čak i bezlične razmjene na tržištu koje se stalno širi karakteriziraju saradnja i odnos prema drugima s poštovanjem. Ove razmjene također potiču dobronamjernost; prema profesoru Smithu, čak i prosjak koji prima novčanu milostinju u konačnici ovisi o tržištu.
Smith je u svojim spisima bio zabrinut za sreću siromašnih, koji su u to vrijeme činili gotovo cjelokupno stanovništvo Škotske i svijeta. Protivio se carstvima, ropstvu i lošem postupanju s domorodačkim stanovništvom u inostranstvu. Od njegove smrti, kako se svijet liberalizirao, globalno siromaštvo je naglo opalo, bogatstvo je poraslo, carstva su pala, ropstvo je službeno ukinuto, a ljudska prava su proširena na sve veći dio globalne populacije.
Sve dok ljudi slave moralni i materijalni napredak, tako trebaju slaviti i Adama Smitha.
