Argentina je zemlja koja je tokom historije bila upletena u vrtlog socijalističkih ideala, etatističkih politika i kolektivističkih vlasti. S obzirom na njenu pretežno socijalističku prošlost, obilježenu visokom državnom potrošnjom, ogromnim porezima i redistributivnim politikama, uspon radikalno liberalnog kandidata poput Javier Mileia izgleda kao pravo čudo. No, čini se da je Argentina sazrila za barem umjerene liberalne reforme.
Na argentinskim preliminarnim izborima, održanim 13. avgusta, samo je jedan predsjednički kandidat predstavio detaljan plan vlade – a to je Javier Milei, ekonomist i trenutni član kongresa. Iako je samoproglašeni anarho-kapitalist, Milei je osvojio 30 posto glasova, iako su mu predizborne ankete predviđale oko 20 posto ukupnih glasova. Sada je sve izglednije da će Milei na glavnim izborima odnijeti konačnu pobjedu.
Iako je plan sveobuhvatan, okosnicu reformi čine dva glavna pitanja od najvećeg značaja za Argentinu, a to su ekonomija i kriminal. Argentina pati od ogromnog državnog tereta na privatni sektor i galopirajućeg kriminala. Milei je iznio jako ‘radikalan’ plan s obzirom na političku prošlost Argentine, ali i izuzetno pragmatičan s obzirom na vlastitu ideološku poziciju.
U recentnom članku s Mises instituta, Manuel García Gojon nudi sažetak osnovnih tačaka plana vlade koji je iznio Javier Milei.
Plan vlade Javiera Mileia
- Organizacijska reforma vlade: predlaže se smanjenje broja ministarstava s trenutnih 18 na samo 8, a to su Ministarstva: Unutrašnjih poslova, Vanjskih poslova, Odbrane, Ekonomije, Pravosuđa, Sigurnosti, Infrastrukture i Ljudskog kapitala. Karijerni (stalni) birokrati neće biti otpušteni odmah, već će biti preusmjereni u produktivnije sektore. Politički imenovani zvaničnici neće biti obnovljeni i svest će se na minimum. Svi privilegiji državnih zaposlenika, kao što su tjelohranitelji i vozači, bit će eliminirani, osim u slučajevima kada su apsolutno potrebni iz sigurnosnih razloga. Ova mjera također uključuje pokretanje postupka privatizacije ili zatvaranja svih državnih preduzeća.
- Smanjenje javne potrošnje: za prvi budžet planira se smanjenje troškova u iznosu od 15 posto BDP-a, čime bi se deficit pretvorio u suficit. S druge strane, cilja se na ukidanje 90 posto poreza, koji trenutno prikupljaju iznos jednak 2 posto BDP-a, ali imaju jako velik distorzivni učinak. Također postoji namjera smanjenja i preostalih poreza.
- Treća mjera sastoji se od relaksiranja radnih propisa. Trenutno je u Argentini vrlo skupo otpustiti radnika zbog sudske parnice i odštete. Ova mjera je usmjerena na smanjenje tih troškova olakšavajući kompanijama da otpuste nove zaposlenike. Kao kompenzacija za ovu mjeru predloženo je uvođenje privatnog osiguranja za nezaposlene. Cilj ove mjere je povećati broj formalnih radnih mjesta u privatnom sektoru sa 6 miliona pozicija na 14 miliona pozicija
- Četvrta mjera sastoji se od liberalizacije trgovine. Cilj ove mjere je jednostrana slobodna trgovina po uzoru na Čile. To uključuje ukidanje svih carina na uvoz i izvoz te smanjenje regulatornih ograničenja.
- Peta mjera podrazumijeva monetarnu reformu. Ova mjera uključuje dopuštanje upotrebe bilo koje robe ili strane valute kao zakonskog sredstva plaćanja te likvidaciju centralne banke, što bi rezultiralo ukidanjem argentinskog Pesosa. Postoje alternativni planovi za implementaciju ove mjere, ali vodeći je onaj koji su razvili Emilio Ocampo i Nicolas Cachanosky. Što se tiče vremenskog okvira, trajalo bi između devet i 24 mjeseca. Konverzija bi se vršila po tržišnom tečaju. Kada bi se dvije trećine monetarne osnovice konvertirale, pokrenuo bi se odbrojavanje do posljednjeg datuma za konverziju.
Za pristup neophodnoj likvidnosti za likvidaciju centralne banke, obveznice bi bile prebačene u fond koji bi stekao neophodnu kreditnu liniju koristeći obveznice kao kolateral. Kreditna linija je već povjerljivo dogovorena. Garantovano je da će obveznice poskupjeti ako se eliminiše budžetski deficit kako je navedeno u drugoj mjeri.
- Šesta mjera se sastoji od energetske reforme. Ova mjera ima za cilj da eliminiše sve subvencije dobavljačima energije kroz ponovno uspostavljanje finansijske ravnoteže, a cilj je smanjiti troškove kako bi se kompanije održale profitabilnim i minimizirao uticaj na troškove za potrošače. Ova mjera otvara vrata za subvencije na strani potražnje za ugrožena domaćinstva. Oni također nastoje poboljšati energetsku infrastrukturu kroz šemu deklaracija javnog interesa za projekte koje bi finansirao i izvodio privatni sektor, ali za koje bi država mogla obezbijediti minimalnu garanciju prihoda.
- Sedma mjera se sastoji od poticanja investicija. To će biti urađeno kroz poseban pravni aranžman za dugoročna ulaganja sa fokusom na rudarstvo, fosilna goriva, obnovljivu energiju, šumarstvo i druge sektore. Kako bi podstakli investicije, oni će također imati za cilj eliminaciju deviznih ograničenja i izvoznih naknada.
- Agrarna reforma uključuje eliminaciju deviznog raspona između zvaničnog i tržišnog kursa kroz likvidaciju centralne banke, ukidanje svih izvoznih naknada i zadržavanja, eliminaciju poreza na bruto prihod, eliminaciju svih ograničenja za vanjsku trgovinu, uključujući kvote i potrebu za autorizacijom, proglašenje novog zakona o sjemenu i poboljšanje putne infrastrukture kroz privatni sektor.
- Sudska reforma uključuje imenovanje ministra pravde uz konsenzus pravosudne vlasti, kao i imenovanje sudija Vrhovnog suda bez političkih opredjeljenja, koji bi popunili sadašnja upražnjena mjesta, zabranjujući pripadnicima pravosudne vlasti da se bave stranačkom politikom. Mjera uključuje i promovisanje budžetske nezavisnosti sudske vlasti. Nadalje, nastojat će provesti suđenja s porotom i usmene rasprave u cijeloj zemlji.
- Deseta mjera se sastoji od reforme socijalne zaštite. Trenutna socijalna davanja u početku će se zadržati. Cilj im je da se dugoročno pomaknu ka privatnom sistemu u kojem korisnici plaćaju zdravstvene i obrazovne usluge koje koriste. Kratkoročno imaju za cilj da obezbijede programe zaštite prihoda za ublažavanje ekstremnog siromaštva, nutritivne programe, roditeljske obrazovne programe o kognitivnoj stimulaciji, više sredstava predškolskim ustanovama, podsticaje za diplomiranje, programe za integraciju osoba sa invaliditetom, promociju pristupa privatnom kreditiranju i eliminacija svih posrednika u pružanju socijalne pomoći.
- Jedanaesta mjera se sastoji od reforme obrazovanja. Oni imaju za cilj da se kreću ka većem stepenu slobode izbora nastavnog plana i programa, metoda i edukatora. Mjera također uključuje pokretanje pilot programa školskih vaučera. Oni će također uspostaviti kriterij evaluacije za škole kako bi mogle konkurirati za poticaje.
- Dvanaesta mjera sastoji se od zdravstvene reforme. Ima za cilj za cilj da prenese subvencioniranje zdravstvene zaštite sa ponude na potražnju kako bi se omogućila veća sloboda izbora i konkurencije. Ova mjera uključuje pružanje postojećih zdravstvenih beneficija kao vaučera tako da nema ograničenja za određenog pružaoca usluga.
- Trinaesta mjera se sastoji od sigurnosne reforme. Ova mjera uključuje reforme zakona o nacionalnoj sigurnosti, nacionalnoj odbrani i obavještajnim službama, kao i reformu kazneno-popravnog sistema kako bi se inkorporirali javno privatni hibridi i intenziviranje krivičnog gonjenja trgovine drogom.
Nakon dugog razdoblja dominacije socijalističkih i etatističkih politika, Argentina se možda nalazi na pragu značajne promjene s pojavom Javiera Mileia. Njegov detaljno razrađen plan za budućnost Argentine, koji se temelji na drastičnim ekonomskim reformama, ukazuje na njegovu želju za liberalizacijom argentinske ekonomije i pravosuđa. Ukoliko se ovaj ambiciozan plan usvoji, Argentina bi mogla doživjeti ekonomski preporod, ali svakako će se morati suočiti i s izazovima koji prate tako duboke reforme. Ako Milei uspije pobijediti na glavnim izborima, to bi moglo označiti historijski zaokret za Argentinu i njenu budućnost.
