Piše: Lorenzo Montanari (Forbes)
Argentina se 19. novembra suočila s jednim od najvažnijih izbora od povratka demokratije 1983. prije tačno 40 godina. Pro-life libertarijanski kandidat Javier Milei i njegova stranka “La Libertad Avanza” pobijedili su u drugom krugu predsjedničkih izbora uvjerljivom pobjedom, s razlikom od 12% nad ljevičarskim peronistom, bivšim ministrom ekonomistom Sergiom Massom: 56% naspram 44%. Dva su kandidata vodila kampanju za svaki glas u jednoj od najpolariziranijih i najideologiziranijih kampanja ikada.
U prvom krugu izbora, održanom 22. oktobra, kandidat vladajuće stranke Massa neočekivano je dosegao 36,7 posto, dok je Milei dobio samo 30 posto. Bio je to izbor između slobode protiv Hobbesove ideje Levijatana koju je prigrlio peronizam, kao i sve većine ljevičarskih vlada u Južnoj Americi.
Mileijeva pobjeda predstavljala je historijsku promjenu za zemlju koju vode peronisti više od 45 godina. Ova pobjeda također je rezultat ključne podrške bivše predsjedničke kandidatkinje Patricie Bullrich i njene koalicije desnog centra “Juntos por el Cambio” koja je u prvom krugu izbora prošlog oktobra zauzela treće mjesto s 23,84 %.
U svojoj prvoj javnoj i uključivoj izjavi novoizabrani predsjednik Milei izjavio je: “Danas počinje obnova Argentine. Danas počinje kraj propadanja Argentine. Modelu dekadencije došao je kraj. Argentina će se vratiti na svoje mjesto u svijetu koje nikada nije smjela izgubiti. Radit ćemo rame uz rame sa svim nacijama slobodnog svijeta kako bismo pomogli u izgradnji boljeg svijeta. Naše ključne riječi su ograničena vlada, poštivanje vlasničkih prava i slobodna trgovina.”
Zapravo, ovo je pobjeda većine Argentinaca umornih od stalne ekonomske stagnacije i zasićenih birokratskim ljevičarskim socijalizmom koji je odvukao 40% Argentinaca ispod granice siromaštva uključujući 56% djece. Javier Milei uzdrmao je argentinsku politiku otkako je najavio da će se kandidirati za predsjednika 2020. Milei, poduzetnik, bivši TV stručnjak i akademski ekonomist te samoproglašeni anarho-libertarijanac uspio je sebe označiti kao posljednju nadu protiv korumpiranog “kirchnerovskog” establišmenta elite koja je vodila državu zadnjih 20 godina.
Ova ljevičarska elita transformirala je Argentinu u socijalističku i sindikalno organiziranu zemlju sa stagnirajućom ekonomijom koju muči inflacija od 150%. Mileijeve glavne ideje sastoje se od otvaranja i deregulacije argentinske ekonomije, smanjenja poreza, jačanja vlasničkih prava, desindikalne deaktivacije svih proizvodnih sektora i dolarizacije ekonomije kako bi se smanjila trenutna inflacija koja guši ionako slabo ekonomsko okruženje.
Zapravo, Milei je uspio promijeniti narativ kampanje potpisivanjem obećanja poreskim obveznicoma 2021. godina na nacionalnoj TV. Obećanje poreznim obveznicima predložio je Jonas Torrico, predsjednik Asociación Argentina de Contribuyentes (Udruženje argentinskih poreznih obveznika). Javier Milei službeno je obećao da neće povećavati poreze i učiniti sva moguća smanjenja na trenutne pragove. “Argentinska politika”, kaže Jonas Torrico, “se promijenila od pojave Javiera Mileija otkako je potpisao Compromiso Con El Contribuyente (Oabveza prema poreznim obveznicima). Ovo obećanje promijenilo je izborni narativ tokom predsjedničke kampanje. “Utjecali smo na argentinski Kongres” izjavio je Torrico “zaustavljanjem milijardi dolara poreza budući da smo uspjeli formirati većinski blok zastupnika koji ne glasaju za povećanje poreza. Sve je to bilo moguće zahvaljujući programu Compromiso Con el Contribuyente koji provodimo iz Argentinske udruženja poreznih obveznika.”
Smatrana jednom od najbogatijih zemalja na svijetu u 20. stoljeću, Argentina je bila u mogućnosti stalno i sistemski prihvatati i provoditi radikalne socijalne i nesindikalne politike koje su sistemski vukle zemlju na dno nekoliko indeksa. Prema Indeksu ekonomske slobode Argentina je na 144. mjestu od 176; dok u Indeksu trgovinskih prepreka Argentina zauzima 80. mjesto od 88 analiziranih zemalja i 95. mjesto od 125. u Indeksu međunarodnih vlasničkih prava.
“Za nas”, prema novoizabranom argentinskom kongresniku Santiagu Santuriju iz stranke La Libertad Avanza Milei, “to je velika nada i velika promjena za Argentinu. Za 20 godina jedino što se povećalo u državi je broj siromašnih i birokratskih propisa. Sada ćemo imati vladu koja daje veću slobodu i inicijativu građanima.”
Trenutačni poraz peronizma u Argentini mogao bi utjecati na sve radikalne ljevičarske vlade na vlasti u regiji, posebno nakon pobjede novog predsjednika Daniela Noboe u Ekvadoru i nedavne pobjede Carlosa Fernanda Galana, gradonačelnika Bogote prošlog oktobra.
Ova historijska pobjeda mogla bi biti “posljednji tango” za peroniste u Argentini tokom izbora 2023. godine. Na ovim predsjedničkim izborima uveden je novi libertarijanski narativ koji je zauvijek preoblikovao politički spektar u korist slobode i minimalne državne intervencije, niskog oporezivanja, slobodnog tržišta, slobodne trgovine, deregulacije i poštivanja vlasničkih prava. “Viva la Libertad, Carajo”.
Lorenzno Montanari je potpredsjednik međunarodnih poslova think tanka „Americans for Tax Reform & Tholos Foundation“, grupa za zagovaranje i istraživanje politike sa sjedištem u Washingtonu D.C. koja radi na zagovaranju nižig poreza i politika slobodnog tržišta na državnom i međunarodnom nivou. Takođerje izvršni direktor Property Rights Alliance, grupe za zagovaranje politike koja je zadužena za objavljivanje Indeksa imovinskih prava. Analizira raskrižja o tome kako vladavina prava, prava intelektualnog vlasništva i međunarodni odnosi utječu na globalnu ekonomiju.
