Piše: Gabriella Beaumont‐Smith (Cato.org)
O trgovini se tradicionalno razmišlja u kontekstu robe, ali slobodna trgovina je nešto više od “jeftinih majica”. Vjerojatno su najveće koristi koje pruža liberalizacija trgovine nefinansijske i nematerijalne prirode, pa u svom prvom dijelu projekta Cato’s Defending Globalization raspravljam o tome kako nam slobodna trgovina donosi dobra, usluge i vrijeme.
Razmislite kako smo prešli s uzgoja vlastite hrane i izrade vlastite odjeće na kupnju iste. I kako nam kupnja hrane i odjeće od onih koji su bolji u izradi tih proizvoda daje vremena za druge stvari. Na primjer, možemo raditi na usavršavanju vještina za sektore u kojima smo prikladniji za rad. Ovaj napredak prema specijaliziranom radu i trgovini štedi ljudima vrijeme i novac. S druge strane, pojavljuju se i ekonomske i društvene koristi. Neki ljudi odlučuju ulagati direktno u sebe i postati konkurentniji u svojoj industriji, neki odlučuju ulagati u svoje porodice i zajednice, a drugi troše više slobodnog vremena. Mnogi ljudi biraju mješavinu.
Oni koji postanu poduzetnici i inovatori donijeli su nam dostupne tehnološke proizvode poput platformi za e-trgovinu i pametnih telefona. Svakodnevno nam ove inovacije omogućuju komunikaciju, učenje i kupnju stvari koje trebamo i želimo. Na primjer, Amazon je započeo 1994. kao internetsko tržište knjiga. Od tada se proširio na platformu za e‑trgovinu koja pruža briljantnu pogodnost: jednim pritiskom na gumb možemo naručiti ono što nam treba i to će biti brzo isporučeno na naša kućna vrata. Više od toga, platforma nudi stranice s izborom po različitim cijenama od prodavača diljem svijeta.
Međutim, Amazon bi mogao izgledati sasvim drugačije bez predviđanja Svjetske trgovinske organizacije (WTO). Kompanija je napredovala od online tržišta knjiga do platforme za e‑trgovinu, usluge računalstva u oblaku, online streaminga, glašavanja te razvoja umjetne inteligencije. Godine 1996. članice WTO-a potpisale su Sporazum o informacijskoj tehnologiji za ukidanje carina na stotine proizvoda informacijske i komunikacijske tehnologije (ICT), uključujući računala, poluvodiče i njihovu opremu za proizvodnju i testiranje te softver. WTO-ovo ukidanje carina na ICT proizvode odigralo je golemu ulogu u porastu digitalnih usluga, poput onih koje pruža Amazon.
Budući da su ICT proizvodi pokretač digitalne i uslužne ekonomije, liberalizirana trgovina značajno je pridonijela porastu pristupačne elektronike. Ova pristupačna elektronika čini kućne urede pristupačnijim. Na primjer, kao što je primijetio moj kolega, Gale Pooley, vremenska cijena prijenosnog računala danas je mnogo jeftinija nego 1991. godine. Kada je Apple predstavio svoj PowerBook 1000 po cijeni od 2500 dolara 1991. godine, prosječnom radniku koji je radio za 14,93 dolara po satu 168 sati da zaradi jedan od ovih prijenosnih kompjutera. Danas Appleov 13-inčni MacBook Air košta 999 dolara, a prosječni zaposlenik zarađuje 36,50 dolara po satu, tako da je potrebno samo nešto više od 27 sati da se zaradi laptop. To jest, bilo je potrebno šest puta više rada da zaradi jedno prijenosno računalo 1991. godine za prosječnog radnika.
Te uštede vremena daju slobodu radnicima da obogate svoje živote trošeći vrijeme na druge stvari koje cijene. Doista, dok nam je slobodna trgovina donijela pristupačniju hranu i svježe proizvode tokom cijele godine, pa tako neki ljudi koriste svoje slobodno vrijeme za uzgoj hrane za zabavu!
Više od toga, jeftinija oprema za kućni ured u kombinaciji s izumom clouda olakšava ljudima pokretanje posla kod kuće. U isto vrijeme, ti poduzetnici nemaju koristi samo od rada na daljinu nego i za druge jer mogu zaposliti radnike s bilo kojeg mjesta u svijetu stvarajući povratnu petlju poboljšanog životnog standarda, povećane inovacije i većeg ekonomskog rasta — ne samo u zemlji nego i globalno.
U kombinaciji s demonstracijom pandemije koliko se rada temeljenog na uslugama može obaviti na daljinu, ostvaruju se prosocijalne koristi. Na primjer, novi podaci pokazuju da je sudjelovanje žena s djecom mlađom od pet godina u radnoj snazi SAD-a nadmašilo stopu prije pandemije. Rad na daljinu (i jeftina elektronika) može pomoći u zadržavanju posla i podići životni standard dajući ljudima, posebno njegovateljima, fleksibilnost da zadrže svoj posao, ali i postanu roditelji.
Iako nismo postigli čistu slobodnu trgovinu, neodoljivi su dokazi da trgovina poboljšava živote ljudi—osiguravajući nam ne samo više stvari za konzumiranje, već i više slobodnog vremena koje možemo potrošiti na porodicu, prijatelje i druge stvari u kojima najviše uživamo u životu .
