Najučinkovitiji napadi na slobodu najčešće nisu povezani s ekonomijom. Umjesto toga, riječ je o društvenim, etičkim i prije svega kulturološkim napadaima. Argumenti tih napada izašli su na vidjelo u zbrci protesta u Seatlu 1999. godine, a pojavili su se nedavno u Davosu, Bangkoku i Pragu. Rekli su ovo: „Nestajanja državnihČITAJ DALJE
Piše: Alvaro Vargas Llosa Izvor: Katalaksija Che Guevara, koji je toliko toga uradio (ili je to ipak bilo isuviše malo?) na uništenju kapitalizma, danas je jedan od ključnih kapitalističkih brendova. Njegov lik ukrašava novčanike, šolje za kafu, bejzbol kape, torbe iz butika, privjeske, kutije s biljnim čajevima i, naravno, majice. Svuda vidimoČITAJ DALJE
Vidio sam budućnost Amerike i ta budućnost je Univerzitet Hjustona. Hjuston, Teksas je ogroman magnet za imigraciju i njegove velike državne škole su jedna od velikih američkih institucija integracije i uzlazne društvene pokretljivosti. UH je po po određenom mjerilu drugi po raznovrsnosti od svih državnih istraživačkih univerziteta u državi. ToČITAJ DALJE
Piše: Leszek Kolakowski Karl Marx – moćan um, veoma učen čovjek i dobar njemački spisatelj – umro je prije 119 godina. Živio je u parno doba; nikada u svojem životu nije vidio automobil, telefon ili električno svjetlo, a nekmoli nove tehnološke uređaje. Njegovi su obožavatelji i sljedbenici govorili, a poneki iČITAJ DALJE
Filozofi, sociolozi i nacionalni ekonomisti razradili su u 18. i početkom 19. stoljeća politički program koji je ponajprije u Engleskoj i Sjedinjenim Američkim Državama, potom na europskom kontinentu i naposljetku i u drugim dijelovima nastanjena svijeta, postao manje-više naputkom praktične politike. Taj program nigdje i nikada nije u potpunosti proveden.ČITAJ DALJE
Prije više od stotinu godina njemački je filozof Friedrich Nietzsche proglasio smrt Boga. Taj dramatični iskaz kanio je sugerirati kako je religija prestala služiti kao organizacijsko načelo života pojedinaca ili kao zakon njihovih organizacija. Nakon Nietzschea, Bog proglašen mrtvim u ljudskoj je svijesti bio zamijenjen ”socijalizmom”. Želim usporediti Nietzscheov proglasČITAJ DALJE
Problem Zamislite zemlju u kojoj niko nije u stanju da kaže šta je čije, gde nije moguće nekog natjerati da vraća dugove, gde nije lako pretvoriti resurse u novac, gde suvlasništvo nije definisano ugovorima, gdje nema standardizovanog opisa nekretnina pa ih je teško uspoređivati i gdje su pravila o zaštitiČITAJ DALJE
Nova politička podjela Konvencijama političkih stranaka u Sjedinjenim Američkim Državama nemoguće je pronaći paralelu. Aktivisti ljevice i desnice okupljaju se kako bi izabrali svoje kandidate i proslavili konzervativizam (republikanci) i progresivizam (Demokrate). Ali ova godina je bila drugačija i to ne samo zato što je Hilari Klinton postala prva ženaČITAJ DALJE
Piše: Danijal HADŽOVIĆ Živimo u eri globalnog neoliberalizma, a svijet koji je on kreirao je čisti užas – imperijalni ratovi, vjerski ekstremizam, strahovite socijalne razlike, siromaštvo, ekpsloatacija, uništavanje ekosistema i dehumanizacija čovjeka – ono je što ovu eru karakteriše. Taj sistem je, naravno, nakon propasti Jugoslavije primijenjen i u BiHČITAJ DALJE
Iznenađuje što su intelektualci tako protiv kapitalizma. Druge grupe komparativnog socio-ekonomskog statusa ne pokazuju isti stupanj suprotstavljanja u istim razmjerima. Statistički, intelektualci su tako jedna anomalija. Piše: Robert NOZICK Nisu svi intelektualci na “ljevici”. Poput drugih grupa njihova su mišljenja rasprostrta duž statističke krivulje. No u njihovu se slučaju krivuljaČITAJ DALJE
Piše: Johan NORBERG Kao rođeni Šveđanin, moram priznati da mi pomalo laska kada ljevičari iz čitavog svijeta govore da se njihovi političari trebaju ugledati na Švedsku. Najpoznatiji nedavni primjer je neupsješni kandidat za nominaciju Demokratske stranke za predsjednika SAD-a Bernie Sanders, koji se deklariše kao socijalist. Moram, naime, reći daČITAJ DALJE
Autor: Frank Holmes, američki investitor (Business Insider) Godine 1974., američki ekonomist Arthur Laffer, tada profesor na Univerzitetu u Chicagu, bio je na večeri sa svojim prijateljem Judom Wanninskim, pomoćnim urednikom Wall Street Journala. Na večeri su im se pridružili Donald Rumsfeld i Dick Cheney, koji su u tom trenutkuČITAJ DALJE
(1) Država je nužno zlo: njena ovlašćenja ne treba umnožavati preko onoga što je neophodno. Mogli bismo ovaj princip nazvati “liberalnom britvom” (po analogiji s Okamovom britvom, čuvenim logičkim principom da entitete ili pretpostavke ne treba nepotrebno umnožavati). Za dokazivanje da je država neophodna neću se pozivati na Hobsovo (Hobbes)ČITAJ DALJE
Piše: Danijal Hadžović Još u 17. stoljeću engleski filozof John Lock, koji se smatra ocem modernog liberalizma, kao osnovnu svrhu države definisao je zaštitu prirodnih ljudskih prava – na život, slobodu i privatno vlasništvo, pri čemu je za temu ovog eseja posebno značajno ovo treće. Dakle, od prvog danaČITAJ DALJE
Sloboda Pod slobodom podrazumijevamo odsustvo prinude. Ljudska bića su slobodna onoliko koliko su u stanju da sama za sebe donose odluke. Stanje slobode obezbjeđuje uslove u kojima je prinuda svedena na minimum. Liberalizam nastoji da obezbijedi maksimum slobode uz data ograničenja. Moderni koncept slobode ima dvije posebne karakteristike: primjenjuje seČITAJ DALJE