Piše: Dani Hadžović Smrt doživotnog predsjednika SFRJ Josipa Broza Tita 1980. godina pratila su dva glomazna društvena trenda koja će definisati jugoslovensko desetljeće koje je slijedilo. S jedne strane, tokom čitave decenije osamdesetih jugoslovenska ekonomija nalazila se u permanentnoj krizi koju su karakterisali prezaduženost i nesposobnost zemlje za servisiranjeduga, astronomskaČITAJ DALJE

Autor: Norberto Bobbio Konstitucionalni mehanizmi koji karakteriziraju pravnu državu imaju za cilj obranu individue od zloupotrebe moći, oni su, drugim riječima, jamstva slobode, takozvane negativne slobode, shvaćene kao sfera djelovanja u kojoj onaj koji ima moć prisile ne može siliti individuu da čini ono što ne želi činiti ili jeČITAJ DALJE

Piše: Umberto Eco U fašizmu ne postoji borba za život, naprotiv, život se živi samo zbog borbe. Zbog toga, pacifizam je kolaboracija sa neprijateljem. Građani se pozivaju samo kada treba odigrati ulogu naroda 1.  Prvo obilježje fašizma je kult tradicije a tradicionalizam implicira odbacivanje moderne. Poštovaoci tehnologije su kako fašistiČITAJ DALJE

Izvor: Peter Singer za Project Syndicate   Seksualni rad je, kako izreka govori, najstarijia profesija na svijetu – osim što izreka koristi izraz “prostiucija” umjesto “seksualni rad”. Usvajanje manje pežorativnog termina rezultat je promjene u odnosu prema seksualnim radnicima koja je doprinijela da Amnesty International usvoji ovog maja odluku daČITAJ DALJE

Rekao sam na početku svojega prvog govora da ovo nije kritičko doba. Ovo je doba strančarstva, a ne nepristranosti, doba u kojem je napose teško vidjeti literarnu vrijednost u knjizi sa zaključcima s kojima se ne slažete. Politika je – politika u najopćenitijem smislu – prodrla u literaturu u mjeriČITAJ DALJE

Piše: Robert Kiyosaki Imao sam dva oca, bogatog i siromašnog. Jedan je bio izuzetno obrazovan i inteligentan; bio je doktor nauka, a četvorogodišnje redovne studije okončao je za svega dvije godine. Potom je otišao na univerzitet Stenford, u Čikagu, i univerzitet Nordvestern, na postdiplomske studije za koje je dobio punuČITAJ DALJE

Ekonomija je dobra Sebe opisuje kao “postmodernu, slobodnotržišnu, kvantitativnu, retoričnu, anglikansku, transseksualnu, srednjezapadnu, evropsku ekonomisticu – i zato nemam prijatelja!”. Deirdre McCloskey je jedna od najutjecajnijih intelektualki na svijetu. Na univerzitetu Illinoisa u Chicagu i na univerzitetu u Göteborgu u Švedskoj predaje ekonomiju, povijest, englesku književnost i komunikologiju. Univerzitetska profesuraČITAJ DALJE

Piše: Danijal Hadžović   „Kraj historije“ jedna je od najpoznatijih, ali i najkontroverznijih krilatica epohe koju živimo. Na svjetsku scenu na velika vrata je ušla s istoimenim člankom iz 1989. američkog političkog filozofa Francisa Fukuyame, koji će je tri godine kasnije razviti u knjigu Kraj historije i posjlednji čovjek (1992).ČITAJ DALJE

»Rast vaše nacionalne privrede, industrije i životnog standarda u poslijeratnim je godinama doista fenomen. Nacija, nedavno doslovno u ruševinama, suočavajući se s visokom nezaposlenošću i visokom inflacijom, snažno je povećala svoju proizvodnju i svoj kapital, stabilizirala troškove i valutu i stvorila nova radna mjesta i nove industrije sa stupnjem rastaČITAJ DALJE

Najučinkovitiji napadi na slobodu najčešće nisu povezani s ekonomijom. Umjesto toga, riječ je o društvenim, etičkim i prije svega kulturološkim napadaima. Argumenti tih napada izašli su na vidjelo u zbrci protesta u Seatlu 1999. godine, a pojavili su se nedavno u Davosu, Bangkoku i Pragu. Rekli su ovo: „Nestajanja državnihČITAJ DALJE

Vidio sam budućnost Amerike i  ta budućnost je Univerzitet Hjustona. Hjuston, Teksas je ogroman magnet za imigraciju i njegove velike državne škole su jedna od velikih američkih institucija integracije i uzlazne društvene pokretljivosti. UH je po po određenom mjerilu drugi po raznovrsnosti od svih državnih istraživačkih univerziteta u državi. ToČITAJ DALJE

Piše: Leszek Kolakowski Karl Marx – moćan um, veoma učen čovjek i dobar njemački spisatelj – umro je prije 119 godina. Živio je u parno doba; nikada u svojem životu nije vidio automobil, telefon ili električno svjetlo, a nekmoli nove tehnološke uređaje. Njegovi su obožavatelji i sljedbenici govorili, a poneki iČITAJ DALJE

Filozofi, sociolozi i nacionalni ekonomisti razradili su u 18. i početkom 19. stoljeća politički program koji je ponajprije u Engleskoj i Sjedinjenim Američkim Državama, potom na europskom kontinentu i naposljetku i u drugim dijelovima nastanjena svijeta, postao manje-više naputkom praktične politike. Taj program nigdje i nikada nije u potpunosti proveden.ČITAJ DALJE