On:

Unutar bilo kojeg sistema podjele rada nužan je princip koordinacije djelatnosti različitih stručnjaka. Napori nekog stručnjaka bili bi besciljni i protivni svojoj svrsi ako se on ne bi podredio supremaciji javnosti. Razumije se, jedini je cilj proizvodnje služiti potrošačima. Unutar tržišnog društva motiv profita jest rukovodeći princip. Unutar vladine kontroleČITAJ DALJE

On:

Tokom ljeta 1941. dok su novinski članci nagovještavali potonuće civilizacije u tamu, Stefan Zweig, austrijski emigrant i pisac, grozničavo je sastavio prvu verziju svojih memoara „Jučerašnji svijet“ („The World of Yesterday“). Njegova voljena Francuska godinu dana ranije pala je pred nacistima. Blic (nacističko bombardovanje Britanije tokom Bitke za Britaniju, prim.ČITAJ DALJE

On:

Većina ljudi povezuje korijene države blagostanja s periodom nakon 1945. godine. No oni su zapravo bitno stariji. Njezini su začetnici Bismarck, Lloyd George i Leon Blum u Njemačkoj, Velikoj Britaniji i Francuskoj. U Velikoj Britaniji i Francuskoj prije Drugoga svjetskog rata, a u slučaju Njemačke čak prije Prvoga svjetskog rata.ČITAJ DALJE

On:

Ludwiga von Misesa njegovo je istraživanje prirode i djelovanja socijalističkih i intervencionističkih sistema dovelo do zaključka da ne postoji prihvatljiva druga mogućnost koja bi mogla nadomjestiti ekonomiju slobodnog tržišta. Socijalističko centralističko planiranje značilo je kraj cjelokupne ekonomske racionalnosti time što je ukinulo privatno vlasništvo, tržišnu konkurenciju i cijene. Intervencionizam je,ČITAJ DALJE

On:

Čovječanstvo više dobija ako jedni dopuštaju drugima da žive onako kako se njima čini da je dobro, nego kad primorava svakog pojedinca živjeti onako kako se drugima čini da je dobro. Predmet je ove rasprave, kao što je navedeno u naslovu, utvrditi jedno vrlo jednostavno načelo, koje bi moralo apsolutnoČITAJ DALJE

On:

Danas naše društvo još samo na svojim rubovima komunicira pomoću koda binarnog shematizma, gde se radi o dihotomijama levo/desno, revolucionarno/kontrarevolucionarno, progresivno/konzervativno. Ovaj primitivni kod zamenjen je složenijim, koji barata nijansama, a ne nepomirljivim razlikama. Tako su sada svi za pluralizam, višepartijski sistem, slobodno tržište, pravnu državu. Doduše, jedni su zaČITAJ DALJE

On:

Kao i kod svega ostalog, moram započeti od sebe. To znači: u svim okolnostima nastojim biti pristojan, pravedan, tolerantan i uviđavan i istodobno se nastojim odupirati korupciji i prevari. * Možda se možemo svi složiti da želimo društvo koje se temelji na vladavini prava i koje je demokratsko (odnosno sČITAJ DALJE

On:

U ovom eseju južnoafrički ekonomist Temba A. Nolutshugu, potaknut događajima iz nedavne prošlosti njegove zemlje, prikazuje razliku između vladavine većine (koja je bila ostvarena nakon više desetljeća borbe protiv monopolizacije moći manjine) i slobode, te pokazuje oslobađajući potencijal ekonomskih sloboda. Temba A. Nolushungu direktor je Fondacije za slobodno tržište (FreeČITAJ DALJE

On:

  Načela liberalnog društvenog poretka   Na ovom ću mjestu pod ”liberalizmom” podrazumijevati koncepciju poželjnog političkog poretka koji se u prvome redu razvio u Engleskoj od vremena Starih vigovaca, u drugoj polovici 17. stoljeća, do vremena Gladstonea na kraju 19. stoljeća. David Hume, Adam Smith, Edmund Burke, T. B. MacaulayČITAJ DALJE

On:

Kako zaraditi 50.000 KM za samo mjesec dana? Prvo što trebate uraditi jeste nasmijati se. Jako. I to ne zato što je pitanje glupo – nego zato što teoretski, ne postoji pravi odgovor na to pitanje. Ovim riječima Daniel DiPiazza počinje svoju priču koju je objavio na BusinessInsider.com portalu, gdjeČITAJ DALJE

On:

Promjena u shvatanju tržišta i inovacije dovela je do industrijske revolucije koja je omogućila stvaranje savremenog svijeta. Takav razvoj događaja bio je suprotan starom konvencionalnom načinu razmišljanja u kojem nije bilo mjesta za trgovinu, inovaciju i liberalnu misao. Materijalistička misao objašnjava da je industrijska revolucija proizašla iz materijalnih razloga, odČITAJ DALJE

On:

  U Glasgowu je umro dr. Ljubo Sirc. Široj javnosti u Sloveniji i bivšoj Jugoslaviji bio je Ljubo Sirc znan kao jedan od najpoznatijih disidenata i žrtvi tzv. Nagodetovog procesa. Manje je pak znan njegov izniman doprinos kritici socijalizma i afirmaciji liberalizma. Razumljivo, zbog disidentstva i nepomirljivosti s komunizmom bio muČITAJ DALJE