On:

Jučer je u prostorijama Networksa upriličeno svečano otvaranje Škole praktičnog liberalizma. Ovaj, zasigurno jedan od najvažnijih projekata Liberalnog Foruma, za cilj ima sveobuhvatnu edukaciju mladih i talentiranih ljudi o individalnim slobodama i slobodnom tržištu, kao i praktično osnaživanje njihovih kapaciteta i vještina neophodnih za dalje širenje liberalnih ideja u društvu.ČITAJ DALJE

On:

piše: Sam Dumirtiu   Esej Philipa Mirowskog “Neoliberalizam: Pokret koji ne smije da izgovori svoje ime” je reprezentativni predstavnik čitavog žanra ljevičarskih „antineoliberalnih” tekstova , koji taj izraz koriste kao sveobuhvatni termin kojim opisuju sve savremene svjetske bolesti. Uprkos tome što je sve donedavno imao svega nekoliko pristalica koje suČITAJ DALJE

On:

Piše: Danijal Hadžović Na internetu je posljednjih dana popularan meme koji, naizgled, pokazuje sve ono što je zlo i naopako s današnjim svijetom: na prvoj slici radnica iz azijske zemlje koja je za Zaru sašila haljinu za svega 0,60 dolara. Na drugoj, djevojka iz neke bogate zapadne koja ju jeČITAJ DALJE

On:

Piše: David Boaz Branioci tržišnog procesa često naglašavaju prednosti konkurencije. Konkurentski proces omogućava konstantno testiranje, eksperimentisanje i prilagođavanje kao odgovor na promjenu situacije. On drži kako poslovanje ima zadatak da zadovolji potrošače. Kako analitički tako i empirijski možemo vidjeti da konkurencijski sistemi daju bolje rezultate od monopolskih i centralističkih sistema. Zato,ČITAJ DALJE

On:

Piše Louis Pablo De La Horra U svakoj akademskoj disciplini postoje dvije vrste stručnjaka: oni koji su nesposobni jednostavno objasniti kompleksne ideje i oni koji uspijevaju teško učiniti lakim. Ove godine obilježavamo 25 godina od smrti Henrya Hazlitta, jednog od rijetkih ekonomista koji pripadaju drugoj grupi. Rođen u Philadelphiji 1894.ČITAJ DALJE

On:

Zamislite svijet u kojem se djeca šalju u automehaničarske škole prvih par decenija života. Određeni procenat njih, oni koji vide budućnost kraj auta i mehaničkih problema, bi naprosto voljeli takvu školu. Bila bi idealna za njih. Provodili bi svoje vrijeme fokusirani na vještine u kojima uživaju i koje im pridonoseČITAJ DALJE

On:

Brojni pristupi državi blagostanja su usmjereni isključivo na namjere onih koji istu podržavaju ili nude puke opise trenutnih programa raspodjele dohotka. Ovaj esej se temelji na ekonomiji općih dobara kako bi prikazao državu blagostanja kao dinamičan i evoluirajući sustav, „tragediju općih dobara“, koja je stvorila puteve za vlastito iscrpljivanje. DržavaČITAJ DALJE

On:

Piše: Danijal Hadžović   Kada se u BiH za nekoga kaže da je bogat ili se pomene riječ bogataš, prva asocijacija koja se budi u glavi većine ljude je neuki prostak koji je bogatstvo stekao na ratnoj muci i poratnoj privatizacijskoj pljački, mutan tip koji se bavi kriminalnim radnjama, ugnjetavaČITAJ DALJE

On:

Piše: George Maggs (CapX) Jeremy Corbyn voli  govoriti o solidarnosti. U poruci naciji prošle godine, vođa laburista izjavio je sljedeće: “Suština mog socijalizma je sažeta u riječi” solidarnost “. Koncept solidarnosti odnosi se na naše jedinstvo – uspijevamo ili propadamo zajedno. Ipak,  češće nas se pokušava podijeliti, kao žrtvenu janjad,ČITAJ DALJE

On:

Piše: Daniel J. Mitchell (FEE)   U jučerašnjem stupcu podijelio sam komični videozapis koji se rugao svemogućem globalnom neuspjehu socijalizma. Pokušao prevladati i tipičan odgovor mojih ljevičarskih prijatelja istaknuvši da skandinavske nacije nisu uzori za statizam. „U globalnom poretku ekonomske slobode nordijske zemlje postižu relativno visok nivo, s Danskom iČITAJ DALJE

On:

Na početku svih ekonomskih odnosa, smijemo li vjerovati klasicima, stoje samovolja i lakovjernost. Rousseau u znamenitoj uvodnoj rečenici drugog dijela Rasprave o podrijetlu i osnovama nejednakosti među ljudima iz 1755. godine daje potrebno objašnjenje: “Prvi kojemu je, nakon što je ogradio neko zemljište, palo na um reći – ‘ovo jeČITAJ DALJE

On:

Formula za ekonomsko bogaćenje je danas prosta kao H2O. Ona glasi: prati Kinu i Indiju. Desetljećima poslije Drugog svjetskog rata, ekonomije Kine i Indije vođene su toliko loše da su sedamdesetih godina izgledale beznadežne. Ali ne više. Prije njihovog uspona, ove ekonomije su rasle beznačajno, s prilagođenom inflacijom oko 1ČITAJ DALJE