Redakcija (Page 37)

Podržite rad Liberalnog foruma. Pozivom na broj 090 291 099 donirate 2 KM za rad našeg Udruženja.

Liberalni forum je nevladino, nestranačko i neprofitno udruženje građana koje za cilj ima razvoj, širenje i primjenu ideja i programa zasnovanih na načelima liberalizma. Vjerujemo u društvo individualne slobode, vladavine prava, slobodne tržišne ekonomije, malih poreza i ograničene i efikasne državne administracije.

Milton Friedman (31. juli 1912 – 16. novembar 2006), američki ekonomist, dobitnik Nobelove nagrade za ekonomiju 1976. Friedman i John Maynard Keynes često se smatraju najutjecajnim ekonomistima 20. stoljeća, Keynes prve polovine, Friedman druge polovine 20. stoljeća. Milton Friedman je rođen 31. jula 1912. godine u New Yorku. Doktorirao jeČITAJ DALJE

Piše: June Arunga Iz mojeg iskustva, velika većina ili oko 90 posto nesuglasica proizlazi iz nedostatka informacija s jedne ili druge strane. To je posebno važno pri prelasku ljudi iz jednog kulturnog prostora u drugi. Svjedočimo velikom porastu trgovine u Afici, među samim Afrikancima, nakon dugog izolacijskog razdoblja izazvanog protekcionizmom,ČITAJ DALJE

Piše: Jonathan Chait Kako bi obilježili 100. godišnjicu Sovjetskog eksperimenta, New York Times objavljuje redovnu seriju tekstova o komunizmu. Cjelokupni ton ove serije naginje ka sjetnom i posljednji tekst Bhaskara Sunkara urednika lijevog magazina Jacobin, predstavlja komunizam kao preplanuo, odmoran i spreman. Sunkara vidi novu budućnost za komunizam, samo ovogČITAJ DALJE

piše: Madeline Grant Skandinavija zauzima specijalno mjesto u umu socijalista širom svijeta. Novinarka lista The Guardian Polly Toynbee svojevrjemeno je opisala Švedsku kao „najuspješnije društvo u istoriji svijeta“ U Americi ljudi iz različitijih sfera života, od predsjedničkih kandidata do ekonomista koji su osvojili Nobelovu nagradu tvrde da kreatori politike trebaČITAJ DALJE

Piše: Slaviša Tasić Roboti sve više menjaju ljude. Ne samo na proizvodnoj traci (to se već dogodilo), niti samo u poljoprivredili ili transportu (to se uveliko događa), već, nekako, i u oblastima od advokature do hirurgije. Da, hirurgije. Bill Gates je povodom ubrzane robotizacije nedavno izjavio da robote koji zamjenjujuČITAJ DALJE

Jay-Z je pružao potporu Demokratskoj stranci i njegova je obitelj u prisnom odnosu s bivšom prvom obitelji SAD-a. No, ono što je posebno fascinantno za Shawna “Jay-Z” Cartera jest to što je njegov uspjeh izgrađen po principima slobodnotržišnog kapitalizma, bez kojeg nikada ne bi prerastao okolnosti u kojima je rođen,ČITAJ DALJE

Kako plaćamo porez na duhan i duhanske proizvode? Bosna i Hercegovina je 2014. godine bila svjetski lider u oporezivanju duhana, sa prosječnim udjelom poreza od 86% od ukupne maloprodajne cijene (MPC) jedne kutije od 20 cigareta. Kako bi bolje razumjeli kako se ta ista kutija oporezuje, slijedi kratko objašnjenje. Kada distributer izmiri carinske dadžbine, te sačiniČITAJ DALJE

Piše: Leonid V. Nikonov Tržišta ne dovode nužno do jednakih ishoda niti zahtijevaju iste mogućnosti. To je riječ o nedostatku postojanja tržišta. Nejednakost nije samo prirodan ishod postojanja tržišne razmjene. Ona je preduslov trgovine, bez koje razmjena ne bi imala smisla. Smiješno je očekivati da jednakost proizlazi iz trgovine iČITAJ DALJE

Piše: Ricardo Hausmann   Današnji se kapitalizam brani od gomile upućenih mu prijekora: da uzrokuje siromaštvo, nejednakost, nezaposlenost i čak globalno zagrijavanje. Ili, kao što je u Boliviji rekao papa Franjo: »To je sistem koji se povijesno pokazao neodrživim: neodrživ je za seljake, neodrživ je za radnike, neodrživ je za zajednice,ČITAJ DALJE

Piše: Mustafa Akyol Na prvi pogled, islam i klasični liberalizam mogu se činiti ne samo kao nespojivi, već kao potpuno suprotstavljeni. Klasični liberalizam je politička filozofija koji ima za cilj maksimizirati individualnu slobodu. Islam, s druge strane, je religija koja naglašava „podnošenje“ i „poslušnost“. Štaviše, današnja muslimanska društva nisu svjetlaČITAJ DALJE

Naziv „država blagostanja“ pojavio se tokom javne rasprave 1928. godine. Skovao ga je Per Albin Hanson (šve. Per Albin Hansson). Drugi prijedlog je bio „Dom građana“, ali se na kraju ipak odlučio za prvobitni naziv. Država blagostanja (šve. Folkhemmet) je politički koncept koji se najčešće odnosi na period švedske istorije odČITAJ DALJE