Liberalni forum je nevladino, nestranačko i neprofitno udruženje građana koje za cilj ima razvoj, širenje i primjenu ideja i programa zasnovanih na načelima liberalizma. Vjerujemo u društvo individualne slobode, vladavine prava, slobodne tržišne ekonomije, malih poreza i ograničene i efikasne državne administracije.
U svojoj novoj knjizi „Prosvjetiteljstvo sad“ i tokom svog predavanja u Cato Institutu ove sedmice, harvardski profesor Steven Pinker je izjavio da ne cijenimo dovoljno koliko je napredovao svijet, jer su vijesti uglavnom o lošim i neobičnim stvarima. Naprimjer, rekao je citirajući Maxa Rosera, kada bi mediji doista prenosili bitneČITAJ DALJE
Jučer je u prostorijama Networksa upriličeno svečano otvaranje Škole praktičnog liberalizma. Ovaj, zasigurno jedan od najvažnijih projekata Liberalnog Foruma, za cilj ima sveobuhvatnu edukaciju mladih i talentiranih ljudi o individalnim slobodama i slobodnom tržištu, kao i praktično osnaživanje njihovih kapaciteta i vještina neophodnih za dalje širenje liberalnih ideja u društvu.ČITAJ DALJE
piše: Sam Dumirtiu Esej Philipa Mirowskog “Neoliberalizam: Pokret koji ne smije da izgovori svoje ime” je reprezentativni predstavnik čitavog žanra ljevičarskih „antineoliberalnih” tekstova , koji taj izraz koriste kao sveobuhvatni termin kojim opisuju sve savremene svjetske bolesti. Uprkos tome što je sve donedavno imao svega nekoliko pristalica koje suČITAJ DALJE
Piše: David Boaz Branioci tržišnog procesa često naglašavaju prednosti konkurencije. Konkurentski proces omogućava konstantno testiranje, eksperimentisanje i prilagođavanje kao odgovor na promjenu situacije. On drži kako poslovanje ima zadatak da zadovolji potrošače. Kako analitički tako i empirijski možemo vidjeti da konkurencijski sistemi daju bolje rezultate od monopolskih i centralističkih sistema. Zato,ČITAJ DALJE
Piše: Vladimir Gligorov (Novi magazin) Donekle nostalgično je setiti se Marksa. Danas se levica upinje da dokaže kako je u tržištu izvor manje-više svih problema. Kada ne bi bilo liberalizovano i deregulisano, zaposlenih bi bilo više, a i raspodela dohodaka bila bi pravičnija. Uz to bi bilo više prostoraČITAJ DALJE
„Ovo je tvoj račun. Usluge prevođenja iznose 30 $.“ „Rekli ste da jučer kada sam naručila prevod da će koštati između 15 i 20 $. Također ste obećali da će dosad biti gotovo, a sada je već 16.00h.“ „Pa znaš, trebalo je više truda nego što smo očekivali. I tvojČITAJ DALJE
Piše Louis Pablo De La Horra U svakoj akademskoj disciplini postoje dvije vrste stručnjaka: oni koji su nesposobni jednostavno objasniti kompleksne ideje i oni koji uspijevaju teško učiniti lakim. Ove godine obilježavamo 25 godina od smrti Henrya Hazlitta, jednog od rijetkih ekonomista koji pripadaju drugoj grupi. Rođen u Philadelphiji 1894.ČITAJ DALJE
Zamislite svijet u kojem se djeca šalju u automehaničarske škole prvih par decenija života. Određeni procenat njih, oni koji vide budućnost kraj auta i mehaničkih problema, bi naprosto voljeli takvu školu. Bila bi idealna za njih. Provodili bi svoje vrijeme fokusirani na vještine u kojima uživaju i koje im pridonoseČITAJ DALJE
Brojni pristupi državi blagostanja su usmjereni isključivo na namjere onih koji istu podržavaju ili nude puke opise trenutnih programa raspodjele dohotka. Ovaj esej se temelji na ekonomiji općih dobara kako bi prikazao državu blagostanja kao dinamičan i evoluirajući sustav, „tragediju općih dobara“, koja je stvorila puteve za vlastito iscrpljivanje. DržavaČITAJ DALJE
Piše: George Maggs (CapX) Jeremy Corbyn voli govoriti o solidarnosti. U poruci naciji prošle godine, vođa laburista izjavio je sljedeće: “Suština mog socijalizma je sažeta u riječi” solidarnost “. Koncept solidarnosti odnosi se na naše jedinstvo – uspijevamo ili propadamo zajedno. Ipak, češće nas se pokušava podijeliti, kao žrtvenu janjad,ČITAJ DALJE
Piše: Daniel J. Mitchell (FEE) U jučerašnjem stupcu podijelio sam komični videozapis koji se rugao svemogućem globalnom neuspjehu socijalizma. Pokušao prevladati i tipičan odgovor mojih ljevičarskih prijatelja istaknuvši da skandinavske nacije nisu uzori za statizam. „U globalnom poretku ekonomske slobode nordijske zemlje postižu relativno visok nivo, s Danskom iČITAJ DALJE
Piše: Steven Horowitz Zašto su mnogi studenti uvjereni da bi trebali dobiti bolje ocjene za radove i ispite jer su potrošili mnogo vremena da ih spreme ? Iza toga ne stoji uvjerenje o kvalitetu tih radova; to je vjerovanje da sati i sati potrošeni na nečemu sami po sebiČITAJ DALJE
Na početku svih ekonomskih odnosa, smijemo li vjerovati klasicima, stoje samovolja i lakovjernost. Rousseau u znamenitoj uvodnoj rečenici drugog dijela Rasprave o podrijetlu i osnovama nejednakosti među ljudima iz 1755. godine daje potrebno objašnjenje: “Prvi kojemu je, nakon što je ogradio neko zemljište, palo na um reći – ‘ovo jeČITAJ DALJE
Formula za ekonomsko bogaćenje je danas prosta kao H2O. Ona glasi: prati Kinu i Indiju. Desetljećima poslije Drugog svjetskog rata, ekonomije Kine i Indije vođene su toliko loše da su sedamdesetih godina izgledale beznadežne. Ali ne više. Prije njihovog uspona, ove ekonomije su rasle beznačajno, s prilagođenom inflacijom oko 1ČITAJ DALJE
Nakon prilično uspješne crowdfunding kampanje gdje su prijatelji liberalni misli pomogli prikupiti sredstva za izdavanje, Liberalni forum će po prvi put na našem jeziku objaviti “Liberalizam” Ludwiga von Misesa. “Liberalizam” je čuveno napisano u odbranu slobodnog društva, te jedno od posljednih djela stare liberalne škole iz kojeg možemo mnogo togaČITAJ DALJE