On:

Piše: Chelsea Follett (Forbes) Neopravdana panika oko prekomjerne populacije veliki je problem koji je doveo do zloupotreba ljudskih prava i mnogih besmislenih patnji. Razmotrite dugačku historiju prenapuhanih alarma, i kako se strahovii paničara iznova i iznova ne uspijevaju realizirati. Prije dva stoljeća , esej Thomasa Malthusa o stanovništvu upozorio je daČITAJ DALJE

On:

Piše: Danijal Hadžović Na današnji dan, 29.08.1189. godine napisana je Povelja Kulina bana. Napisan na starobosanskom narodnom jeziku i bosanskim pismom bosančicom, ovaj dokument je ne samo najstariji dosad pronađeni očuvani bosanski državni dokument nego i jedan od najstarijih državnih dokumenata kod svih južnoslavenskih naroda i država. Povelja Kulina bana jeČITAJ DALJE

On:

Piše: PETER FRANCIS WILLIAM GLADSTONE je dominirao britanskom politikom 19. stoljeća i pomogao da se vlada odmakne od očuvanja aristokracije do nečega što se približava meritokraciji. U karijeri koja se proteže kroz sedam desetljeća, slijedio je etičnu vanjsku politiku, zagovarao je širenje prava glasa (za muškarce), predložio uspostavu domaće vlastiČITAJ DALJE

On:

  Piše: DANIJAL HADŽOVIĆ Stvari su prilično jasne u revolucijama. Svakako, često krvave, surove, neizvjesne, možda i tragične… No jasne su. Jedna grupa građana želi srušiti drugu s vlasti. S rušenjem žele promijeniti i sam način vladavine, njihov kompletan sistem vrijednosti, političku upravu, nerijetko i samo uređenje društva… Razlikuju seČITAJ DALJE

On:

  Lihtenštajn, minijaturna država sa svega 40.000 stanovnika, smještena između Austrije i Švicarske, jedna je od najbogatijih na svijetu. Usprkos tome što se radi o vrlo maloj zemlji, i nedostatku prirodnih resursa, Lihtenštajn se razvio u izuzetno uspješnu ekonomiju. Od sredine 20. vijeka Lihtenštajn se iz uglavnom poljoprivredne zemlje transformisaoČITAJ DALJE

On:

Svako ko pokušava objasniti značenje konzervativizma odmah se suočava s paradoksom. Većina konzervativaca izbjegava velike teorije u korist prakse. Marksisti mogu posvetiti svoj život proizvodnji definicija marksizma; konzervativci radije nastavljaju s obnašanjem vlasti. U tom smislu konzervativizam je ono što konzervativci rade. Ipak, izraz “konzervativni” nije beskonačno elastičan: postoje temeljnaČITAJ DALJE

On:

Pišu: Daniel H Cole i Aurelian Craiutu  Savremene demokratske vlade zasnivaju se na liberalnim principima koji imaju za cilj stvaranje osnove za pravično i pravedno društvo. Liberalizam se pojavio kao reakcija protiv apsolutne moći, a u korist individualne autonomije zaštićene slobodom savjesti i vladavinom prava. Kao što je politička teoretičarkaČITAJ DALJE

On:

Piše: Janusz Bugajsi (Washington Mail)   Termini “liberalna” i “neliberalna” demokracija postali su stalne točke u našem političkom vokabularu. No umjesto da prosvijetle i obogate naše razumijevanje sadašnje politike, fraze su poslužile kao pomoć protivnicima demokracije koji se prikrivaju kao demokrati. Dvije su negativne posljedice pokušaja da se demokratski sustaviČITAJ DALJE

On:

Piše: Joe Lonsdale U posljednjim desetljećima, ideja “zapadne civilizacije” pronašla je jako malo pristalica na američkim univerzitetima. U izmaglici etničkih studija i skandiranja sa Stanforda  „Hey, hey, neka svi vide,‘zapadna civilizacija treba da ide!”, mnogi ljudi su izgubili iz vida načela koja su „Zapad” učinila  izuzetnim. Kao i sve civilizacije,ČITAJ DALJE

On:

Piše: Adna Subašić Loše stanje bosanskohercegovačkog društva u većini njegovih segmenata u svojoj suštini potiče iz loše ekonomije, propalog realnog sektora privrede, a što za posljedicu ima visoku nezaposlenost, nizak standard života građana, tenzije koje su plodno tlo za političke i sigurnosne napetosti i niz drugih problema. Analizirajući koji jeČITAJ DALJE

On:

Kao nastavnik u javnim školama, smatram da socijalističko-komunistička ideja da se “od svakog uzima prema njegovoj sposobnosti” i da se “daje svakome prema njegovoj potrebi” je danas generalno prihvaćena neupitno od strane većine naših učenika. U nastojanju da objasnim propust u ovoj teoriji, ponekad pokušam s ovim pristupom svojim učenicima:ČITAJ DALJE

On:

Piše: Nima Sanandaji Šta je kapitalizam? Prema našem savremenom razumijevanju, kapitalizam je relativno nova ideja, a intelektualni temelji slobodnog tržišnog modela mogu se pratiti do filozofa Adam Smitha iz 18. stoljeća. Međutim, ova pripovijest o razvoju slobodnih tržišta temeljno je manjkava. Daleko od toga da budu nedavna inovacija, preduzeća, banke,ČITAJ DALJE