Redakcija (Page 32)

Liberalni forum je nevladino, nestranačko i neprofitno udruženje građana koje za cilj ima razvoj, širenje i primjenu ideja i programa zasnovanih na načelima liberalizma. Vjerujemo u društvo individualne slobode, vladavine prava, slobodne tržišne ekonomije, malih poreza i ograničene i efikasne državne administracije.

On:

Svako ko pokušava objasniti značenje konzervativizma odmah se suočava s paradoksom. Većina konzervativaca izbjegava velike teorije u korist prakse. Marksisti mogu posvetiti svoj život proizvodnji definicija marksizma; konzervativci radije nastavljaju s obnašanjem vlasti. U tom smislu konzervativizam je ono što konzervativci rade. Ipak, izraz “konzervativni” nije beskonačno elastičan: postoje temeljnaČITAJ DALJE

On:

Pišu: Daniel H Cole i Aurelian Craiutu  Savremene demokratske vlade zasnivaju se na liberalnim principima koji imaju za cilj stvaranje osnove za pravično i pravedno društvo. Liberalizam se pojavio kao reakcija protiv apsolutne moći, a u korist individualne autonomije zaštićene slobodom savjesti i vladavinom prava. Kao što je politička teoretičarkaČITAJ DALJE

On:

Piše: Janusz Bugajsi (Washington Mail)   Termini “liberalna” i “neliberalna” demokracija postali su stalne točke u našem političkom vokabularu. No umjesto da prosvijetle i obogate naše razumijevanje sadašnje politike, fraze su poslužile kao pomoć protivnicima demokracije koji se prikrivaju kao demokrati. Dvije su negativne posljedice pokušaja da se demokratski sustaviČITAJ DALJE

On:

Piše: Joe Lonsdale U posljednjim desetljećima, ideja “zapadne civilizacije” pronašla je jako malo pristalica na američkim univerzitetima. U izmaglici etničkih studija i skandiranja sa Stanforda  „Hey, hey, neka svi vide,‘zapadna civilizacija treba da ide!”, mnogi ljudi su izgubili iz vida načela koja su „Zapad” učinila  izuzetnim. Kao i sve civilizacije,ČITAJ DALJE

On:

Piše: Adna Subašić Loše stanje bosanskohercegovačkog društva u većini njegovih segmenata u svojoj suštini potiče iz loše ekonomije, propalog realnog sektora privrede, a što za posljedicu ima visoku nezaposlenost, nizak standard života građana, tenzije koje su plodno tlo za političke i sigurnosne napetosti i niz drugih problema. Analizirajući koji jeČITAJ DALJE

On:

Kao nastavnik u javnim školama, smatram da socijalističko-komunistička ideja da se “od svakog uzima prema njegovoj sposobnosti” i da se “daje svakome prema njegovoj potrebi” je danas generalno prihvaćena neupitno od strane većine naših učenika. U nastojanju da objasnim propust u ovoj teoriji, ponekad pokušam s ovim pristupom svojim učenicima:ČITAJ DALJE

On:

Piše: Nima Sanandaji Šta je kapitalizam? Prema našem savremenom razumijevanju, kapitalizam je relativno nova ideja, a intelektualni temelji slobodnog tržišnog modela mogu se pratiti do filozofa Adam Smitha iz 18. stoljeća. Međutim, ova pripovijest o razvoju slobodnih tržišta temeljno je manjkava. Daleko od toga da budu nedavna inovacija, preduzeća, banke,ČITAJ DALJE

On:

U 449. godini p.n.e rimska vlast uspostavila je ‘Zakonik dvanaest ploča’, regulirajući veliki dio komercijalnog, društvenog i porodičnog života. Neki od ovih zakona bili su razumni i konzistentni sa ekonomijom ugovora i trgovine; drugi su propisivali okrutne kazne i dodijeljivali ogromnu moć i privilegije za nekolicinu. Ostali propisi regulirali suČITAJ DALJE

On:

Piše: Vjekoslav Domljan (Izvor: Buka)   Razvoj je moderan fenomen koji se javlja s izumom parnog stroja i njegovom primjenom u razvoju željeznica tj. s prvom industrijskom revolucijom „..sve je to dokaz kako smo mi na ovim vjetrometinama zaostala marva.  Tu smo seljaci, nepismeni seljaci, na ovim balkanskim gudurama sČITAJ DALJE

On:

Piše: Grayson Quay U popularnoj kulturi, Quentin Tarantino postao je simbol dominacije stila nad sadržajem. Njegovi filmovi čini se da su ” spektakli puni zvuka i bijesa, bez ikakve poente”, savršeno utjelovljujući – s njihovim besmislenim nasiljem, nerealnim dijalozima, postmodernim stilom i nedavnim skretanjem prema temama socijalne pravde – snaguČITAJ DALJE

On:

Piše: John Stossel Danas se svima govori da obavezno moraju pohađati fakultet. Predsjednik Obama kao i mnogi drugi lideri širom svijeta kazao kako “visoko obrazovanje nije nikad bilo vrijednije”. Suprotno tome američki ekonomist Bryan Caplan kaže da većina ljudi uopšte ne bi trebala pohađati fakultet. “Koliko hiljada sati ste potrošiliČITAJ DALJE

On:

Piše: Marian L. Tupy Marxizam je trebao donijeti mnogo pozitivnih promjena, uključujući stvaranje besklasnog društva, gdje svi žive u miru. Na ove ambiciozne ciljeve može se dodati značajno smanjenje količine radne snage koja se zahtijevala od proletarijata. Kao što je Rodney G. Peffer s Univerziteta u San Diegu naglasio uČITAJ DALJE

On:

Bilješka urednika: Autor je većinu svog pisanja uradio tokom godina prije i odmah nakon Revolucije u februaru 1848. To je bilo razdoblje kada je Francuska usvajala mnoge socijalističke politike. Kao zamjenik Skupštine zakonodavne vlasti, G. Bastiat proučavao je svaku mjeru intervencionista i objasnio kako je neizbježno da povrijedi ljude. Zaštitne tarifeČITAJ DALJE