Politika (Page 5)

On:

Piše: Danijal Hadžović   U prošlom broju feljtona govorili smo o nastanku prve političke stranke u Bosni i Hercegovini – Muslimanske narodne organizacije (MNO) 1906. godine, koja je nastala iz pokreta tadašnjih muslimanskih elita za vjerskom i prosvjetnom autonomijom, a potom je, po formiranju stranke, proširila svoje zahtjeve i uČITAJ DALJE

On:

Piše: Danijal Hadžović   Prve političke stranke u Bosni i Hercegovini formirale su se prilično kasno. Smjena osmanske uprave austrougarskom vladavinom u našoj zemlji dovela je do početka organiziranja prvih modernih institucija u BiH, poput udruženja, institucija kulture i obrazovanja… Ipak, razvoj domaćeg političkog života i organizacija u BiH tekaoČITAJ DALJE

On:

Autor: József Péter Martin (CapX) Prošle godine, kada je mađarska vladajuća stranka Fidesz dobila hitne ovlasti za borbu protiv Covid-19, Viktor Orbán brzo je odbacio zabrinutost opozicije zbog njihovog opsega. Takve apstrakcije bile su, prema premijerovim riječima, nebitne usred zdravstvene krize. Međutim, otada je postalo jasno da su, pod velomČITAJ DALJE

On:

Piše: Adnan Huskić  Kaže Bakir Izetbegović da je Dejton kriv što se onim koji napuštaju BiH ne može ponuditi bolja država “jer ih privlače dobro organizovani sistemi, gradovi, države u kojima lako dobiju posao, imaju sigurnost, izvijesnu budućnost”. Dejton je, naravno, kriv i građanima Srbije i Kosova, koji već decenijamaČITAJ DALJE

On:

Izvor: The Economist Istraživanje koje su objavila trojica ekonomista početkom 2015. godine izašlo je s jasnim zaključkom. Utvrdilo je što je uzrokovalo porast zaposlenosti u Americi tokom prethodne godine. Nagli rast radnih mjesta poklopio se s hladnom republikanskom reformom da naknade za nezaposlene budu manje izdašne. Autori su uvjerljivo pokazaliČITAJ DALJE

On:

Glasanje za gradonačelnika Mostara (Mario Kordić 17, Zlatko Guzin 16 glasova) preraslo je u svojevrsno nacionalno prebrojavanje: bošnjački vijećnici glasali su za bošnjačkog kandidata, hrvatski, potpomognuti jednim srpskim vijećnikom – za hrvatskog. Jedine koje su apstinirale od ovog nacionalnog prebrojavanja bile su zastupnice Naše stranke: Irma Baralija i Boška Ćavar, prva Bošnjakinja, druga Hrvatica. Optužbe iČITAJ DALJE

On:

Globalna demokratija nastavila je pad i 2020. godine, prema najnovijem izdanju Indeksa demokratije kompanije “The Economist Intelligence Unit”. Godišnje istraživanje koje ocjenjuje stanje demokratije u 167 zemalja otkriva da samo oko 8 posto svjetske populacije živi u punim demokratijama, dok više od trećine živi pod autoritarnom vlašću. Hibridni režim Globalna ocjena 5,37ČITAJ DALJE

On:

Piše: Gerhard Schwarz (Neue Burcher Zeitung)   Velika Britanija je više puta bila preglasana unutar EU kada je riječ o regulaciji. Većinu vremena prevladavale su krute odredbe u francuskom smislu. Nakon dugo natezanja, Brexit je činjenica. Iako mnogi komentatori bez sjene sumnje tvrde da je odluka samoozljeđujuća, glupa i populistička,ČITAJ DALJE

On:

Na predstojećoj internet aukciji Sothebya, „Friedrich von Hayek: Njegova Nobelova nagrada i porodična kolekcija“ koja se održava od 8. do 19. marta, nalaze se odabrane nagrade, fotografije i lični predmeti jednog od najuticajnijih ekonomista 20. veka. Godine 1931. godine Friedrich von Hayek zamoljen je da se pridruži fakultetu Londonske školeČITAJ DALJE

On:

Piše: Arnold Schwarzenegger (Economist)   SJEDINJENE AMERIČKE DRŽAVE bile su moja prva ljubav. Pao sam na ovu zemlju mnogo prije nego što sam imao tu sreću da živim ovdje. Od trenutka kad sam u osnovnoj školi bio izložen njenim prvim slikama nebodera, ogromnih mostova, kadilaka, plaža i Hollywooda, osjećao samČITAJ DALJE

On:

Piše: Lawerence W. Reed (Fee)   Westminsterska opatija, stara gotovo hiljada godina, moja je omiljena stanica u Londonu, koju sam sam posjetio toliko puta da sam prestao računati. Svaki put kad prođem kroz glavni ulaz, pogled mi je odmah privučen ulijevo zbog impozantnog kipa čovjeka kojem se duboko divim: WilliamaČITAJ DALJE

On:

Profesor Paul Musgrave za ugledni časopis Foreign Policy analizirao je popularnu teoriju iz devedesetih koju je plasirao kolumnist “New York Timesa” Thomas Friedman da države koje imaju McDonald’s ne ratuju međusobno. Analizu pročitajte u nastavku. Piše: Paul Musgrave (Foreign Policy) Dok su tenkovi eksplodirali i izbjeglice bježale u najnovijem krugu rata ArmenijeČITAJ DALJE