Teorija (Page 5)

Piše: Mario Nakić (Liberal.hr) “Znanje iz ekonomije neizbježno vodi u liberalizam”, napisao je Ludwig von Mises u knjizi “Kritika intervencionizma” 1929. godine. Ta rečenica nije njegovo hvalisanje niti veličanje svjetonazora koji je ovaj ekonomist promicao, već puka činjenica, s time da on pritom nije mislio samo na liberalizam u ekonomiji. Govorio jeČITAJ DALJE

Svaki put kada je neki evropski grad potresen činom masovnog nasilja, vodeće evropske novine antagonizuju rasprave o tome šta je pošlo po zlu. Konkretno, diskutantni često postavljaju pitanje trebaju li evropske države drugačije reagovati na pojavu velikih, nezadovoljnih muslimanskim manjina, bilo većom tolerancijom prema kulturnim razlikama (kako pojedini predlažu) iliČITAJ DALJE

Već tri stoljeća engleski filozof slobode daje muslimanima i kršćanima hranu za razmišljanje. Za svakoga ko vjeruje u slobodu misli, vjeroispovijesti i govora, John Locke mora biti visokopozicionirani genij. U doba kada je Europa bila poderana ratom između katoličkih i protestantskih kraljeva, iznio je revolucionarnu ideju da se država moraČITAJ DALJE

U Njemačkoj se uskoro održavaju parlamentarni izbori. Ankete daju prednost stranci Angele Merkel (oko 40%). Iako se političke preferencije ne mogu uvijek objasniti ekonomskim rezultatima, gospodarstvo bi u ovom slučaju moglo biti presudno. Prema podacima Saveznog statističkog ureda Destatis, Njemačka je u svibnju 2017. zabilježila rekordno nisku nezaposlenost. Sezonski prilagođenaČITAJ DALJE

Piše: Jonathan Chait Kako bi obilježili 100. godišnjicu Sovjetskog eksperimenta, New York Times objavljuje redovnu seriju tekstova o komunizmu. Cjelokupni ton ove serije naginje ka sjetnom i posljednji tekst Bhaskara Sunkara urednika lijevog magazina Jacobin, predstavlja komunizam kao preplanuo, odmoran i spreman. Sunkara vidi novu budućnost za komunizam, samo ovogČITAJ DALJE

Piše: Leonid V. Nikonov Tržišta ne dovode nužno do jednakih ishoda niti zahtijevaju iste mogućnosti. To je riječ o nedostatku postojanja tržišta. Nejednakost nije samo prirodan ishod postojanja tržišne razmjene. Ona je preduslov trgovine, bez koje razmjena ne bi imala smisla. Smiješno je očekivati da jednakost proizlazi iz trgovine iČITAJ DALJE

Piše: Ricardo Hausmann   Današnji se kapitalizam brani od gomile upućenih mu prijekora: da uzrokuje siromaštvo, nejednakost, nezaposlenost i čak globalno zagrijavanje. Ili, kao što je u Boliviji rekao papa Franjo: »To je sistem koji se povijesno pokazao neodrživim: neodrživ je za seljake, neodrživ je za radnike, neodrživ je za zajednice,ČITAJ DALJE

Piše: Mustafa Akyol Na prvi pogled, islam i klasični liberalizam mogu se činiti ne samo kao nespojivi, već kao potpuno suprotstavljeni. Klasični liberalizam je politička filozofija koji ima za cilj maksimizirati individualnu slobodu. Islam, s druge strane, je religija koja naglašava „podnošenje“ i „poslušnost“. Štaviše, današnja muslimanska društva nisu svjetlaČITAJ DALJE

Izražavati pripadnost konzervativizmu kao političkom programu i pogledu na svijet nije zahvalno, naročito u postkomunističkim državama u ranim devedesetim kakva je čehoslovačka. Sama riječ konzervativizam daje mogućnost njegovim protivnicima da osobe koje se nazivaju tim imenom u startu otpišu kao antiprogresivne, antiliberalne, antisocijalne. Konzervativci su ostali u prošlosti, a sadaČITAJ DALJE

Živeći u Evropi između dva svjetska rata, Ludwig von Mises je vidio neke od najgorih učinaka nacionalizma i zamrzio ga je. Mislio je da je jedan od njegovih izvora i intervencionizam, koji nužno zahtijeva nadzor nad uvozom i migracijom kako bi se zaštitio. Mjere za očuvanje visokih plaća i visokihČITAJ DALJE

Piše: Eamonn Butler   Svoju knjigu Kapitalizam i demokracija Milton Friedman započinje slavnim odjeljkom inauguralne besjede predsjednika Johna F. Kennedyja: „Ne pitajte što vaša zemlja može uraditi za vas – pitajte što vi možete uraditi za svoju zemlju“. Friedman je bio zaprepašten kako tom Kennedyjevom izjavom, koja mu se činilaČITAJ DALJE

Liberalizam i demokracija se brkaju u našim glavama i počesto, želeći jedno, uzvikujemo drugo. Zato je potrebno s vremena na vrijeme polirati oba pojma, svodeći svakog od njih na njegovo striktno značenje. Jer liberalizam i demokracija jesu stvari čija polazišta nemaju ništa zajedničko, pa će i na kraju njihove tendencijeČITAJ DALJE

Unutar bilo kojeg sistema podjele rada nužan je princip koordinacije djelatnosti različitih stručnjaka. Napori nekog stručnjaka bili bi besciljni i protivni svojoj svrsi ako se on ne bi podredio supremaciji javnosti. Razumije se, jedini je cilj proizvodnje služiti potrošačima. Unutar tržišnog društva motiv profita jest rukovodeći princip. Unutar vladine kontroleČITAJ DALJE

Većina ljudi povezuje korijene države blagostanja s periodom nakon 1945. godine. No oni su zapravo bitno stariji. Njezini su začetnici Bismarck, Lloyd George i Leon Blum u Njemačkoj, Velikoj Britaniji i Francuskoj. U Velikoj Britaniji i Francuskoj prije Drugoga svjetskog rata, a u slučaju Njemačke čak prije Prvoga svjetskog rata.ČITAJ DALJE