Teorija

Piše: Alex Tabarrok (FEE) Demokratija je „politička posljedica“ liberalizma. Mnogi ljudi tvrde da je demokratija nespojiva s kapitalizmom, ali se razlikuju u mišljenju o tome da li će demokratija ubiti kapitalizam ili kapitalizam ubiti demokratiju. Peter Thiel je, na primjer, poznato rekao: „Više ne vjerujem da su sloboda i demokratijaČITAJ DALJE

Dok je Drugi svjetski rat bjesnio, zapadni intelektualci su se pitali može li se civilizacija uopće oporaviti. George Orwell, najbriljantniji među pesimistima, napisao je Životinjsku farmu i počeo raditi na 1984., viziji budućnosti kao „čizme koja gazi ljudsko lice — zauvijek“. Među optimistima su bila tri bečka prognanika koja suČITAJ DALJE

Lakše je reći šta on nije. Nije ono što mu je prethodilo – svjetonazor koji je kraljevima i carevima davao božansko pravo na vladavinu i koji je njihovim podanicima određivao kakav će život imati, ovisno o tome u koju su se klasu ili sloj slučajno rodili. Liberalizam nije ukorijenjen uČITAJ DALJE

Piše: Lawrence W. REED (FEE) Prije trideset dvije godine ovog mjeseca – 23. marta 1992. – preminuo je austrijski ekonomista, politički filozof i nobelovac Friedrich August von Hayek, u 92. godini života. Ali ne želim se ovdje zadržavati na toj tužnoj godišnjici, već na jednoj drugoj – 50. godišnjici njegoveČITAJ DALJE

Piše: Danijal HADŽOVIĆ Friedricha Augusta von Hayeka (1899.-1992.) danas veličaju ljubitelji slobode diljem svijeta. Austrijanac u dvostrukom smislu – i kao austrijski građanin i kao predstavnik austrijske ekonomske škole, spominje se u istom dahu s najistaknutijim klasičnim liberalnim ekonomistima svih vremena: odmah uz Adama Smitha, Davida Ricarda, Johna Maynarda Keynesa,ČITAJ DALJE

Piše: Shawn Huckabay (Project Liberal)   Šta je libertarijanizam? Libertarijanizam, u američkom smislu pojma koji ću koristiti u ovom tekstu, nastao je sredinom 20. stoljeća u Sjedinjenim Državama. Tražio je malo više od liberalizma, ali kako se značenje izraza liberal počelo iskrivljavati u Americi, mnogi su liberalni autori umjesto togaČITAJ DALJE

Ne znamo dan kada je rođen, ali Adam Smith je kršten na ovaj datum prije 300 godina. Od tada su ideje čovjeka kojeg mnogi smatraju ocem moderne ekonomije promijenile svijet i ostale relevantne kao i uvijek. Kao centralna figura škotskog prosvjetiteljstva, Smith je najpoznatiji po djelu The Wealth of Nations,ČITAJ DALJE

„Ustav slobode“ je knjiga Friedricha Hayeka, prvi put objavljena 1960. Ona je odbrana klasičnog liberalizma i tvrdi da je individualna sloboda ključna za ljudski procvat. Hayek tvrdi da je slobodno tržište najbolji način organiziranja ekonomske aktivnosti, te da je vladavina prava ključna za zaštitu individualne slobode. Knjiga je podijeljena uČITAJ DALJE

Liberalizam je u opasnosti. Temelji liberalnih društava, tolerisanje različitosti, poštovanje prava pojedinca i pravna država, su poljuljani jer je svijet pogođen nečim što bi se moglo nazvati demokratskom recesijom ili čak depresijom. Prema izvještaju Freedom House, politička prava i građanske slobode širom svijeta svake godine su sve manji posljednjih 16ČITAJ DALJE

Piše: Milica Savić “Čovječanstvo više dobija kada svakog pušta da živi kako mu je volja, nego kada svakog prisiljava da živi prema volji drugih” Na današnji dan (20. maja) 1806. godine u Londonu, rođen je Džon Stjuart Mil, jedan od najvećih pobornika liberalnog poretka i političkih mislilaca koje je iznjedrioČITAJ DALJE

„O slobodi“  Johna Stuarta Milla s pravom se smatra jednom od najvećih odbrana slobode govora ikad napisanih. No, uprkos svim pohvalama za On Liberty, malo ko zna za njegovu koautoricu, Harriet Taylor Mill, suprugu Johna Stuarta i doživotnu intelektualnu saputnicu. Iako je 19. stoljeće bilo doba značajnih društvenih promjena iČITAJ DALJE

Paradoks tolerancije kaže da ako je društvo neograničeno tolerantno, njegova sposobnost da bude tolerantno biva na kraju oduzeta ili uništena od strane netolerantnog.  Karl Popper je to opisao kao naizgled paradoksalnu ideju da društvo mora zadržati pravo da bude netolerantno prema netoleranciji, da bi održalo tolerantno društvo. Godine 1945., filozofČITAJ DALJE

Piše: Reiner Hank (Neue Burcher Zeitung)   Sigurno je neko kriv za to što ovaj svijet još uvijek nije raj. “Neoliberalizam” služi kao žrtveno janje za gnjev “kiričara sistema” svih opredjeljenja. Pritom je neoliberalizam nakon 1929. bio nadahnut  idejama za kroćenje kapitalizma. Postoji šala iz mog katoličkog djetinjstva koja ideČITAJ DALJE